7.4.1. Usluge Interneta

Davatelji Internet usluga (ISP - Internet Service Provider) su tvrtke ili ustanove (kao T-Com ili CARNet) koje su satelitskim ili optičkom vezom povezane s nekoliko glavnih Internet čvora u inozemstvu (uglavnom u smjeru Amerike i Europe) i na taj način osiguravaju vezu velikog kapaciteta prema ostalom dijelu Interneta u svijetu. No praksa je pokazala da se jedva prate potrebe sve većeg broja članica Internet zajednice. Prilikom izbora ISP-a od značaja je broj usluga koje pruža svojim korisnicima. Svi pružaju uslugu elektroničke pošte, ali ne pružaju svi uslugu FTP-a, News grupa, najam dijela prostor na disku svog računala, stanovitu programsku potporu i itd. CARNet omogućava gotovo sve za potrebe sveučilišnih institucija.

Korisnik preko svog računala na poslu ili kod kuće po uključivanju u Internet može:

• Razmjenjivati elektroničku postu (e-mail) sa bilo kojim korisnikom Interneta na bilo kojoj lokaciji na planeti.
• Učestvovati u off-line (indirektno, ne u realnom vremenu) raspravama putem elektroničke pošte s osobama sličnih interesa putem 'mailing list-a' i 'News Group-a'.
• Učestvovati u on-line (direktno, u realnom vremenu) raspravama sa većom grupom osoba koji koriste 'Internet Relay Chat' (IRC) uslugu - pričaonica.
• Raditi na udaljeni računalu koristeći 'Telnet' uslugu.
• Preuzimati datoteke bilo koje vrste (Download) s udaljenih računala i dostavljati datoteke (Upload) na njih uz pomoć FTP (File Transfer Protocol) uslugu.
• Čitati kompleksne dokumente koristeći 'Hypertext'. Klikom na ključnu riječ ili sliku na ekranu korisnik automatski odlazi na druge sadržaje unutar iste ili druge domene.
• Čitati multimedijalne dokumente koji se nalaze na WWW-u (World Wide Web-u) koji sadrže tekst, grafiku, zvuk, i video koristeći se inteligentnih preglednike WEB prezentacija, kao 'Netscape' ili 'Internet Explorer' programska potpora.
• Pretraživati pomoću preglednika web dokumente, razna WWW sjedišta ili preko namjenskih svjetskih servisa, kao Google i Yahoo!, preko upisane ključne riječi pronaći željene dokumente.

WWW (World Wide Web)

Najnoviji je informacijski servis (usluga) na Internetu. Nakon pojave 1993.godine danas s više desetina milijuna WWW stranica predstavlja sinonim za Internet. Prve dvije riječi 'World Wide' označavaju svjetsku rasprostranjenost, a posljednja riječ 'Web' označava mrežu u ovom kontekstu računalnu. Obim raznolikih sadržaja na WWW poslužiteljima neprekidno raste. Gotovo sve je moguće pronaći. Od kupovine proizvoda, tehničke potpore, savjeta, znanstvenih radova, reklama, cjenika i tko zna sve čega, ovisno o namijeni stranica i inspiraciji njihovog tvorca. Tako ih ima korisnih i nekorisnih, lijepih i ružnih, organiziranih i neorganiziranih. Njihova izrada danas je osobita umjetnička i programska disciplina.

WWW je grafički hipertekstualni način upotrebe Interneta koji koristi HTTP protokol za prenošenje stranica web-a i drugih podataka preko Interneta, u načelu između poslužitelja i računala korisnika. Web-stranice pišu su u HTML (Hypertext Markup Language) jeziku, a prepoznaje ih u tu svrhu dizajniran preglednik (Internet Explorer, FireFox, Opera ...). Servis omogućava hipertekstualne veze između dokumenata i kombinirano prikazivanje teksta, slika, zvuka i videa, dakle omogućava integraciju različitih informacijskih sadržaja. Hipertekst je dokument ili sustav s povezanim tekstualnim jedinicama po načelu prikazanom na narednoj slici.

Slika 7.4.4 Načelo povezivanja web stranica spojnicama

Kako pojedina podneblja imaju svoje specifične grafeme, u zaglavlju web-stranice navodi se koju kodnu stranicu koriste zapisi koji slijede. No ni to neće biti od značaja ako OS računala u npr. Africi nema instaliran set znakova koje koriste u Europi. Unikod će u velikoj mjeri povećati razumljivost čitanja web sadržaja glede različitosti podneblja. Web-stranice uobičajeno se postavljaju se na poslužitelje koji omogućavaju i druge Internet usluge kao pošta i slično. Poslužitelji su u pogonu gotovo neprekidno i svaki od njih ima svoju jedinstvenu adresu URL (Uniform Resource Locator) i predstavlja jedno SJEDIŠTE web sadržaja. Jedna adresa sjedišta bila bi:

'http://www.domena.hr/' ili
'http://računalo.domena.hr/' ili
'http://xxx.xxx.xxx.xxx/'

zapisana na nekoliko DNS poslužitelja. 'http' je oznaka protokola, 'računalo' je ime poslužitelja. Može se naći i oznaka 'www' koja ukazuje na programsku potporu na strani klijenta koja se mora uporabiti za prihvat podataka (nije nužno). 'domena.hr' je osnovna domena i glavna domena u kojoj se nalazi poslužitelj i to je oznaka vrijedi za sve servise koje taj poslužitelj pruža u svojoj domeni. Moguće je dohvat željenih sadržaja izravno preko IP adrese (xxx.xxx.xxx.xxx), Samo je treba znati i zapamtiti. Lakše se pamti naziv domene, osobito ako naziv asocira na željeni sadržaj.

Oznaka 'hr' kratica je za državu i svakoj državi dodjeljuje se drugačija oznaka. Predstavlja glavnu domenu . Ali često će se, osobito u USA, za glavnu domenu naći oznake com, edu, gov, int, mil, net i org, prema vrsti sadržaja koji se prezentira, a planira se uvođenje još nekih.

Ovako definirana elektronička adresa jedinstvena je za cijeli svijet. O dodijeli naziva osnovne i glavne domene odlučuje domaći ISP u dogovoru s korisnikom uz suradnju s odgovarajućim međunarodnim Internet udruženjem koje vodi o tome brigu tako da je svaka od njih jedinstvena u svijetu (nema dvije iste). Oznaka domene i glavne domene sastavni je dio pri označavanju ostalih servisa koje poslužitelj nudi.

Kako je broj WWW stranica ogroman razumljiva je pojava sve većeg broja WWW poslužitelja sa stranicama tipa kataloga, koje sadržajem ili preko odgovorna na upit, upućuju na druge WWW sadržaje. To su WWW TRAŽILA koja u sebi sadrže alate za pretraživanje različitih baza podataka, kao baze dokumenata, elektroničkih adresa, slika, multimedijalnih sadržaja, Web-ova, i drugo. Ova tražila kao 'Google', 'Altavista' i 'Yahoo' omogućavaju zaista efikasno pretraživanje Interneta, ali i zahtijevaju detaljno upoznavanje s principima i pravilima s kojima rade. Ono što ne smijete naći potražiti ćete preko 'Astalavista' tražila.

Elektronička pošta (E-mail)

Servis koji je mnogo ranije od WWW-a osvojio srca korisnik. Ideja da za nekoliko minuta možete dostaviti, tekst, sliku, zvuk, ili video snimak bilo kojoj osobi na planeti bila je do nedavno neostvariva, ali danas, zahvaljujući prije svega brzom sirenju broja korisnika Interneta ostvarena i postala zbilja poslovne i društvene komunikacije. Uglavnom se koristi za sadržaje veličine do 500KB. U protivnom treba se služiti FTP uslugom.

Uobičajeno je da elektronička adresa sadrži dva dijela odvojena znakom '@' (ALT + 64). Prvi dio obično je prvo slovo imena i prezime bez razmaka, ali može biti i bilo što drugo. Drugi dio je određen elektroničkim imenom ISP-a ili imenom iz popisa lokalnih mrežnih čvorova koji pripadaju njegovoj domeni (DNS poslužitelj). Na primjer za CARNet vrijedi:

'naziv@domena.hr'

To je skraćeni oblik za koji u poslužitelju CARNet-a 'naziv' predstavlja oznaku osobe, odnosno ime za prijavu na poslužitelj - Korisničko_Ime (User_Name ili User_ID), iza kojeg se krije, prema sadržaju tablice s prijavljenim korisnicima u programskoj potpori poslužitelja, stvarno ime i prezime osobe kojoj ID pripada. Stvarna e-mail adresa zajedno s podacima o korisniku te nazivom i lokacijom računala glasi:

'ime.prezime@računalo.domena.hr'	

Za T-Com provider-a vrijedi:

'ime.prezime@st.t-com.hr'

dakle, nešto proširena adresa, gdje je 't-com' osnovna domena, a 'st' pod-domena, koja ukazuje na korisnika iz Splita. Kako su poslužiteljski sustavi uglavnom zasnovani na UNIX-oidnim operativnim sustavima, a gotovo svi su članovi široke svjetske računalne mreže, uporaba lokalnih grafema u nazivima računala i domena ne preporučuje se. Dapače, lokalni grafemi ne preporučuju se ni prilikom definiranja korisničkog_imena, imena i prezime korisnika, niti u naslovu poruke koja se šalje kao ni u i sadržaju poruke, jer je upitno kako će neku 'našu kvaku' protumačiti neki poslužitelj u Americi ili Africi. Dakle, umjesto ČŽŠ.. treba koristiti CZS .., osnovne znakove ASCII koda. Lokalni imenici ustanove mogu sadržavati lokalne grafeme u nazivlju jer nemaju međunarodni značaj.

Cijena slanja elektroničkog pisma s bilo kakvim multimedijalnim prilogom bilo kom korisniku Interneta bez obzira na udaljenost sigurno je manja od slanja čestitke za Novu godinu klasičnim PTT uslugama, osobito ako se šalje uz pomoć mailing-liste. Poteškoće jedino mogu nastupiti ako administrator sustava na prijamnoj ili predajnoj strani uvede restriktivne mjere glede obrane od neželjenih tipova privitaka u elektroničkom pismu zbog sigurnosnih potreba.

U poslovnom svijetu ova vrsta komunikacije sve više prevladava. Nema više čekanja na telefonu ili fax-uređaju na slobodan signal biranja ili nervoze na znak zauzetosti. To iritira osobito ako na odredištu nema tko poruku primiti. Ovako korisnik pošalje partneru poruku u njegov elektronički poštanski pretinac koji će ovaj kad-tad pročitati i uzvratiti odgovorom.

Oglasne grupe (News Groups)

Servis izveden iz elektroničke pošte, a koji omogućava javnu raspravu o različitim pitanjima. U okviru ovog servisa moguće je pratiti raspravu po bilo kojoj temi ili čak pokrenuti novu temu za raspravu. Slično kao i kod elektroničke pošte šalju se poruke svim pripadnicima grupe, a svi prijavljeni na tu grupu čitaju poruke i po želji odgovaraju na njih. Vrlo praktično i zgodno za traženje pomoći u rješavanju poslovnih problema.

'news://news.domena.hr/'

Gotovo svaki ponuđač Internet usluga nudi i ovu vrlo interesantnu i korisnu mogućnost.

Prijenos datoteka - FTP (File Transfer Protocol)

Prije World Wide Web-a FTP je bio jedini način prijenosa velikih datoteka između računala korisnika Interneta. Omogućava pristup računalu na Internetu (ako je javan ili raspoloživ uz zaporku), pregled sadržaja na njegovom tvrdom disku, pronalaženje potrebite datoteke i njeno kopiranje na vlastiti disk. Ovaj servis Interneta nije tako jednostavan kao WWW-a, ali je vrlo koristan.

Koristeći programsku potporu za FTP zadati će se glede uspostavljanja komunikacije adresa slična kao u prethodnim primjerima:

'ftp://ftp.domena.hr'  ili
'ftp://računalo.domena.hr' ili
'ftp://xxx.xxx.xxx.xxx'

Funkciju prijenosa datoteka sve vise preuzima WWW, na način da se uz potvrdu kopiranja odabrane datoteke po potrebi i aktivira pomoćni program uz WWW preglednik (GetRight i slični) koji će na sebe preuzeti zadaću FTP prijenosa i po prestanku korištenja preglednika.

Pričaonica - IRC (Internet Relay Chat)

Ovaj servis Interneta omogućuje da jedan ili vise korisnika Interneta koji su prikačeni na isti kanal istovremeno vide tekst koji tipkaju na svom računalu, te tekstove ostalih aktivnih korisnika. kuca na svom kompjuteru. Kanali za 'razgovor' postoje gotovo za sve oblasti interesa. Ovaj sistem je mnogo brzi od elektroničke pošte jer je gotovo istovremeno slanje i čitanje poruka, ali je i mnogo skuplji od elektroničke poste, jer traži dugotrajnu povezanost s Internetom, ali samo za one koji ovu uslugu plaćaju iz svog džepa.

Telnet

Servis Interneta koji omogućuje da se korisnik prijavi i radi na udaljenom računalu te koristi programe instaliranje na tom udaljenom računalu. Naravno na udaljenom računalu korisniku moraju biti omogućena prava pristupa računalu. Iz razloga sigurnosti ovaj servis na mnogim poslužiteljima nije dopušten. Bolje je reći da je Telnet 'TERMINAL Emulation' programska potpora, koja za komunikaciju s računalom spaja preko TCP/IP skupa protokola. Dakle, program za oponašanje rada nekadašnjeg uređaja zvanog 'Terminal' (iz doba MAINFRAME računala). Ovu istu ulogu danas bolje obavljaju slični programi koji koriste SSH (Secure SHell) konekciju preko TCP/IP protokola kao nositelja konekcije, ali je sav promet kriptiran. Iako navedeni mehanizam omogućava dosta sigurnosti u radu s poslužiteljem, sistem-inženjeri nerado daju ovaj servis svim korisnicima na raspolaganje.

Gopher

Međufaza od FTP-a do WWW-a je Gopher. Servis utemeljen na hijerarhijskoj strukturi izbornika. Danas je sve manji broj servisa ovog tipa jer je većina gopher servisa prešla na World Wide Web.

Sve navedene usluge može obavljati čvorno računalo kad je u pitanju manja lokalna mreža. Korisnik 'T-com'-a dobiti će pristupe na više poslužitelja s različitim namjenama kao poslužitelj za odlaznu poštu (mail.t-com.hr), dolaznu poštu (pop.t-com.hr), poslužitelj za konferencije (news.t-com.hr) te WWW poslužitelj (www.naziv_korisnika.t-com.hr) ako zakupi dio prostora diska poslužitelja.

Da bi programska potpora ispravno radila moraju se ispravno podesiti parametri za koju je namijenjena, od IP adrese, e-mail adrese pa do odgovarajućeg radnog kanala (port-a). Stoga je prilikom podešavanja programske potpore potrebno znati parametre koji se moraju upisati. To je osobito važno za IP adresu računala, domenu rada i 'subnet' masku jer i istoj lokalnoj mreži ne može ispravno istovremeno raditi više računala s istim podacima. Mrežna programska potpora računala 'pobuniti' će se ako u trenutku priključivanja na mrežu ustanovi da već netko drugi koristi njene parametre i podatke i o tome će prikladnom porukom obavijestiti korisnika. Dakle, podešavanje programske potpore svakog pojedinog računala unutar mreže gotovo je individualno. Iako je popriličan broj parametara već uobičajen (standardan) može se dogoditi da programska potpora ne radi prema pojedinim članicama Internet zajednice jer se ne pridržavaju preporuka. To se osobito odnosi na brojeve radnih kanala (port-ova).