4.3. Windows 95, 98 operativni sustav
4.3. Windows 95, 98 operativni sustav |
|
|
|
|
Microsoft Windows 9X su 32 bit-ni operativni sustavi namijenjeni su za računala s Intel-ovim x86 mikroprocesorima ili njima kompatibilnim. Prva inačica Windows 95 podržavala je FAT 16 datotečni sustav, dok su naredne inačice koristile FAT 32 datotečni sustav, a konačna inačica ove verzije operativnih sustava Windows 98SE imala je robusnu podršku za USB uređaje i noviju verziju web-preglednika 'Internet Exporer' (IE). Ne podržavaju simetričnu i višeprocesorsku obradu. Namijenjeni su prvenstveno za kućnu uporabu ali mogu učinkovito poslužiti kao radne postaje u mrežnim sustavima s jednostavnim i istovremenim pristupom Microsof, Novell Netware i drugim vrstama mreža. U tom smislu podržavaju rad s više vrsta mrežnih protokola istovremeno te mogu nuditi svoje resurse na korištenje drugim korisnicima na mreži. Njihov nasljednik Windows ME neslavno je vrlo brzo propao.
U osnovi podržavaju rad s više korisnika (prijava pod drugim imenom) i omogućavaju svakom od njih vlastiti profil rada kako bi mogli zadržati svoje osobne postavke. Profili se mogu pohraniti na mrežni poslužitelj (Windows 9X kao korisnik - CLIENT u mreži) ili lokalno. No kako su u suštini jednostavna radna postaja o zaštiti i privatnosti podataka nema govora na način kako to rade Windows NT sustavi. Sustav jeste višekorisnički ali ne u smislu istovremenog rada.
Microsoft Windows 9X su operativni sustavi s grafičkim korisničkim sučeljem (interface) koje omogućava jednostavno obavljanje zadaća na računalu. Odabirom pomoću pokazivača (strelica miša) i klik-om na tipku miša obavljaju je gotovo sve radnje oko pokretanja, rukovanja u prekida rada s programskom potporom. U kombinaciji s tipkovnicom (poglavlje 9h) učinkovitost korištenja Windows-a uvelike raste.
Kako se svaka pokrenuta aplikacija odvija u svom dijelu memorije, osigurana je stabilnost njihovog istovremenog izvođenja (ajde neka!) a i svaka se odvija u svom PROZORU (window) koji se po potrebi može posve smanjiti ili raširiti na veličinu cijelog ekrana (normal, minimized & maximized window) ili postaviti u potpunu emulaciju (kao izvorni prikaz i rad) rada DOS aplikacija (full-screen mod). Skok iz jednog prozora-zadaće u drugi odvija se kombinacijom tipki ili uporabom linijskog izbornika sa zadaćama (Task Bar).
Kad se već spominje DOS, u momentu kad se računalo 'sruši' jedino je na raspolaganju DOS mod i poznati znak ' C:\ > ' (cursor), ako i toga ima. Ali početak oporavka upravo je povezan s njim. Prema tome dobri stari DOS još uvijek se NE SMIJE zaboraviti.
Iako je već opisan na kraju poglavlja o DOS 6.20 operativnom sustavu, zbog malih izmjena u načinu korištenja miša (MOUSE) ili nekakvog sličnog vanjskog pomagala slijedi ponovo opis korištenja tipki ali specifično za Windows 9X okruženje.
Komunikacija mišem svodi se na to da se pokazivač miša - POINTER pomicanjem miša postavi na željeno polje te se jednom ili brzo dva put pritisne (klikne) po tipki miša da se izda nalog za izvršavanje zadaće. Glede navedenog koristiti će se u daljnjem tekstu skraćenice za pojedine radnje s mišem i to:
L1 - Poklapanje pokazivača miša (POINTER) i JEDNO klikanje LIJEVE tipke miša u svrhu ODABIRA pojma ili ikone (mala sličica aplikacije u WINDOWS-ima) ili prozora. Tada pojam, ikona ili prozor mijenjaju boju ili oblik ili oboje, ovisno o načinu izrade programske potpore L2 - Poklapanje pokazivača miša i DVOSTRUKO klikanje LIJEVE tipke miša u svrhu AKTIVIRANJA ikone ili prozora, odnosno otvara se prozor ili odrađuje program koji ikoni pripada. L3 - Poklapanje pokazivača miša i ikone ili nekog osobitog grafičkog znaka te DRŽANJEM LIJEVE tipke miša i istovremenim pomicanjem miša POMJERA se ikona ili prozor ili pak 'razvlači' prozor na željeno mjesto ili se IZDVAJA (SELECT) dio teksta, polja ili popisa te se po OTPUŠTANJU tipke zadržava nastala promjena ili označavanje te izdaje potrebit nalog za brisanje-kopiranje ovisno o aplikaciji. Prilikom pomicanja miša mijenja se boja objekata duž kojih pokazivač prelazi. Tipka se otpušta kad željeni objekt promijeni boju. Slijedi tada pripadna akcija, obično kopiranje. Postupak je poznat pod nazivom 'DRAGGING and DROPPING' (povlačenje i otpuštanje objekta). D1 - Poklapanjem pokazivača miša s jednim od objekata (na primjer ikona) ili sadržaja dokumenta i JEDNO klikanje DESNE tipke miša aktivira se radnja ili program ili se prikazuje dodatni izbor koji odabiru pripada. U dodatnom izbor odabir se vrši pomicanjem pokazivača duž izbornika i akcijom L1. Djelovanje izbornika prekida se s L1 van njegovog okvira ili tipkom <ESC>. D3 - Poklapanjem pokazivača miša sa jednim od pojmova te pritiskom i DRŽANJEM DESNE tipke miša, i istovremenim pomicanjem miša POMJERA se ikona ili odabrani sadržaj prema odredištu. Prilikom pomjeranja mijenja se boja objekata duž kojih se prelazi. Kada se nad željenim objektom otpusti tipka otvara se dodatni izbor koji omogućava odabir akcije s L1. Postupak odgovara opisu pripadnom 'L3' (DRAG and DROP) ali uz dodatni izbor. K1 - Jednokratni pritisak na kotačić postavlja marker (oznaku) na prozor u kojem je pokazivač te se pomicanjem miša u okomitom smjeru omogućava pretraživanje aktivnog prozora. Jednokratnim pritiskom bilo koje tipke miša ili tipkovnice prekida se ova mogućnost pregleda, oznaka nestaje, a na zaslonu monitora prikazuje se posljednje zatečeno stanje. Pregled se odvija glatko, bez preskakanja redova i brzina pregledavanja ovisi o brzini pomicanja miša. K2 - Okretanjem kotačića bez pritiskanja vrši se pregled sadržaja aktivnog prozora u skokovima od par redaka bez pomicanja miša. U postavkama ponašanja miša može se podesiti broj redaka koji će se preskočiti po jednom 'zubu' pri okretanju kotačića. |
Akcije K1 i K2 ne treba podrazumno očekivati u Windows 9X operativnom sustavu. Ni uobičajena tipkovnica prikazana na slici 3.3.35 nije standardizirana i doživljava dopune i promijene, osobito ako je riječ o PC sustavu. Na primjer tipka s oznakom prozora uz tipku <ALT> inicira otvaranje glavnog izbornika. Novije tipkovnice imaju dodatni set tipki (nisu prikazane na navedenoj slici) među kojima je interesantna tipka koja numeričkom setu daje dodatni skup mogućnosti kao poziv programske potpore za računanje (calculator) i slično. No kako su to osobitosti PC sustava daljnja analiza tipkovnice kao uobičajenog uređaja za unos podataka u računalo (uz miša) je bez predmetna. I miš ima svoja 'unapređenja' u PC sustavu. Kotačić između tipki omogućava brzo pretraživanje stranica u na primjer Microsoft WORD programskoj potpori ali samo ako se instaliraju odgovarajući pogonski programi (driver-i). U budućnosti se mogu očekivati daljnja unapređenja PC tipkovnice ali njezin osnovni značaj i funkcija neće se bitno promijeniti u odnosu na prikaz na slici 3.5.24.
Uključivanjem računala učitavaju se s tvrdog diska najprije pogonski programi sustava te potom startne - konfiguracijske datoteke kako je već prikazano na slici 4.1.1 radi kompatibilnosti (s DOS-om naravno). Zatim se učitavaju VxD (Virtual Device Driver) upravljački-pogonski programi (driver-i) za pokazivač, pisač i ostale uređaje a koji su specificirani u REGISTRY-ju (baza podataka o konfiguraciji računala i njegovom korištenju) - trakavici koja neprekidno raste kako se Windows-i koriste i koja će korisnika kad-tad natjerati da ih nanovo instalira skupa sa cijelom programskom potporom (utješno!).
Završne komponente pri učitavanju su glavne komponente sustava (kernell.32.dll), grafičko i korisničko sučelje, fontovi i konačno DESKTOP (radna površina), odnosno konfiguracija pozadine, ikona i drugih čuda prikazanih na monitoru po ukusu korisnika. Ako je ugrađena glazbena kartica sve to još može pratiti zvučna kulisa.
Sve što se događa uspješno se bilježi u dnevnicima procesa (.log ili .txt datoteke) iz kojih se ako korisnik ima volju može pročitati sve što se je pri radu s računalom događalo.
Pogonski programi koje inicijalno učitava IO.SYS, ako ih pronađe na tvrdom disku su:
HIMEM.SYS
IFSHLP.SYS
SETVER.EXE
DBLSPACE.BIN ili DRVSPACE.BIN
Dakle, učitava se podrška za XMS memoriju, podrška za mrežu, kontrola verzije programa i FAT 16 podrška za komprimirane diskove. Inačica Windows 95 OSR2 ima FAT 32 podršku za diskovne sustave. Automatski se u PATH postavlja c:\windows i c:\windows\command ili već neki drugi imenik u koji su prozori instalirani.
Za proširenje PATH-a vrijedi komanda u AUTOEXEC.BAT:
PATH %PATH%;c:\bat;c:\tools
To znači da se osnovnom PATH-u pridodaju nadalje navedeni iza pojma %PATH%.
Značajni podaci nalaze se upisani u datoteku MSDOS.SYS, kojoj veličina iz razloga kompatibilnosti ne smije biti manja od 1024 B. Datoteka je skrivena i ima sistemske atribute te zabranu upisa. Ako se želi promijeniti, treba promijeniti atribute, izvršiti izmjene sadržaja prema nahođenju i postaviti atribute kao pred izmjenu. Navedena datoteka samo je osnovni primjer koji u načelu izradi SETUP programska potpora za instalaciju Windows 9X operativnog sustava.
Primjer I
Sadržaj startne datoteke MSDOS.SYS.
[Paths] WinDir=C:\WINDOWS WinBootDir=C:\WINDOWS HostWinBootDrv=C [Options] BootMulti=1 Logo=1 BootGUI=1 DoubleBuffer=1 AutoScan=1 WinVer=4.10.2222 ;The following lines are required for compatibility with other programs. ;Do not remove them (MSDOS.SYS needs to be >1024 bytes). ;xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxa ;xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxb ;xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxc ;xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxd ;xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxe ;xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxf ;xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxg ;xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxh ;xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxi ;xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxj ;xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxk ;xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxl ;xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxm ;xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxn ;xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxo ;xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxp ;xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxq ;xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxr ;xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxs
Primjer datoteke MSDOS.SYS pokazuje da to nije pogonski program kao u DOS-u već opisna datoteka koja pokazuje IO.SYS programu kako da se ponaša prilikom uključivanja računala i učitavanja operativnog sustava. Opcije navedene u datoteci su logički operatori kojima se može dodijeliti vrijednost ' 0 ' ili ' 1 ' te time odrediti što će se prilikom učitavanja operativnog sustava izvršiti. Navedene opcije nisu jedine. Sve o njima podrobno je opisano u sistemskom priručniku.
Prilikom učitavanja operativnog sustav i prikaza uvodne slike (logotip) pritiskom na tipku <ESC> može se slika isključiti i pratiti poruke IO.SYS kao u DOS modu.
Ako se po očitavanju BIOS-a drži pritisnuta tipka <F5>tada IO.SYS učita samo osnovne pogonske datoteke preskačući dio VxD datoteka i završne komponente što se očituje u slici osnovne rezolucije tipa VGA (640×400) u 16 boja uz naznaku SAFE MODE (Windows 9X is bypassing your startup files). Isto će se dogoditi ako zbog nekog razloga dođe do narušavanja zapisa u bazi podataka (REGISTRY).
Ako se po očitavanju BIOS-a drži pritisnuta tipka <F8> tada IO.SYS ponudi slijedeći izbornik:
1.) Normal 2.) Logged (\BOOTLOG:TXT) 3.) Safe Mode 4.) Step-by-Step confirmation 5.) Command prompt only 6.) Safe mod command prompt only
Prvo je uobičajeno a drugo je to isto samo uz potpun zapis događanja u navedenu datoteku. Treće treba pokušati ako prozori bezrazložno zastanu pa potom opet prvo. Četvrto je vrlo korisno ako se želi ustanoviti koji dio ne 'štima' jer IO.SYS traži za svako učitavanje potvrdu. Peto i šesto su izravan rad u DOS modu.
Iako se u datotekama AUTOEXEC.BAT i CONFIG.SYS prilikom instalacije ne bilježe podaci potrebiti za 'dohvat' CD-ROM uređaja korisno je ipak u njih upisati pripadne pogonske programe i parametre kao bi se osigurao pristup CD-ROM uređaju prilikom starta u DOS modu.
Ako se instalacija Windows 95 sustava vrši na već postojeći DOS uz datoteke AUTOEXEC.BAT i CONFIG.SYS kreiraju se datoteke AUTOEXEC.DOS i CONFIG.DOS kao bi se učitali pogonski programi koji su potrebni u DOS modu a u Windows-ima nisu i obratno. Prilikom promijene moda rada sadržaji navedenih datoteka (ne i naziv) međusobno se izmjenjuju. Osim toga datoteka DOSSTART.BAT u imeniku [C:\WINDOWS] sadrži pogonske programe za ostale uređaje koje DOS ne pozna na primjer za glazbenu karticu, miša ili neke druge uređaje i koja se pokreće kada se iz Windows-a računalo 'spušta' u DOS mod.
Prilikom instalacije operativnog sustava SETUP programska potpora instalacije traži upis odgovarajućih parametara za državu te shodno tome konfigurira startne datoteke. Ako postoji potreba za ispravnim izvršavanjem starijih programa bilo u Windows 9X prozoru ili DOS modu zgodno je konfigurirati datoteke prema narednom primjeru.
Primjer II
Primjeri startnih datoteka CONFIG.SYS, AUTOEXEC.BAT i DOSSTART.BAT u operativnom sustavu Windows 95 i Windows 98 (Windows 9X).
device=c:\windows\himem.sys device=c:\windows\emm386.exe ram buffers=64,0 files=250 dos=umb fcbs=16,0 REM -------------------------------------------- REM Windows 98 konfiguracijska datoteka sustava REM -------------------------------------------- dos=high lastdrive=z shell=c:\command.com c:\ /e:2048 /p /u:255 device=c:\tools\taisatap.sys /d:mscd000 /n:1 device=c:\windows\command\display.sys con=(ega,,1) country=385,852,c:\windows\command\country.sys @echo off set tmp=c:\temp set temp=c:\temp set sound=c:\progra~1\creative set midi=synth:1 map:e mode:0 set blaster=a220 i5 d1 h5 p330 e620 t6 REM ------------------------------------ REM Windows 98 startna datoteka sustava REM ------------------------------------ path %path%;c:\bat;c:\tools;c:\programs doskey mode con codepage prepare=((852) c:\windows\command\ega.cpi) mode con codepage select=852 keyb yu,852,c:\windows\command\keyboard.sys /id:234 c:\tools\ctcm REM -------------------------------------------- REM Windows 98 startna datoteka za DOS mod REM -------------------------------------------- c:\tools\mouse.com /s c:\tools\mscdex.exe /d:mscd000 |
Varijable okruženja koje se automatski postave po uspješnom pokretanju operativnog sustava su:
TMP=C:\WINDOWS\TEMP
TEMP=C:\WINDOWS\TEMP
PROMPT=$p$g
winbootdir=C:\WINDOWS
PATH=C:\WINDOWS;C:\WINDOWS\COMMAND
COMSPEC=C:\WINDOWS\COMMAND.COM
windir=C:\WINDOWS
Neke od njih već su definirane u zapisima datoteke MSDOS.SYS. Njihov sadržaj može se promijeniti ili dodati nove u SET definicijama u datoteci AUTOEXEC.BAT.
Ako se koristi ne koristi starija programska potpora kao na primjer igre, mjerni ili knjigovodstveni programi za DOS ili Windows 3.x za pokretanje već instaliranog Windows 9X operativnog sustava ne treba niti jedna od ovih datoteka. Tada se pri prelasku u DOS mod gubi potpora za naše znakove i definiciju države te CD-ROM uređaj postaje nepristupačan. Windows 9X OS pri instalaciji u osnovi doda prvu i dvije zadnje crte datoteke CONGIG.SYS i tri zadnje crte datoteke AUTOEXEC.BAT kako bi se programska potpora za obilježja države očuvala i u DOS modu.
Za instalaciju Windows 9X operativnog sustava potrebna je BOOT disketa s podrškom za XMS memoriju i CD-ROM uređaj u koliko BIOS matične ploče računala ne omogućava automatsko pokretanje instalacijskog CD-ROM medija. Tada treba voditi računa da su ispravno definirani imenici i pogon (najčešće [A:]) u startnim datotekama diskete. Osim navedenog BOOT disketa treba da sadrži i programe potrebne za pripremu tvrdog diska za instalaciju OS (najmanje FDISK i FORMAT). Windows 9X operativni sustav ne može se instalirati na tvrdi disk ako isti već ima sistemska svojstva već disk mora biti potpuno prazan. Jedina je mogućnost ako se instalira na već pripremljenu particiju od strane jačeg brata NT tipa.
Dakle, prozori se mogu učitati na razne načine (to se ne odnosi na NT sustave) i sadrže mnoge elemente u kompatibilnosti prema DOS-u a sve u svrhu osiguranja rada starije programske potpore koja se još koristi, kao potpora starijim sustavima za mjerenje ili nešto slično.
Ako se je sve navedeno ispravno učitalo i ako su svi uređaji ispravni korisnika dočeka za rad ugodno grafičko sučelje (DESKTOP) koje može po volji 'napuniti' ikonama koje su pozivi za aplikacije (shortcut) te s linijskim izbornikom za zadaće (TascBar) koji se može premjestiti na bilo koji rub ekrana a koji sadrži vrlo značajni botun START koji po L1 nudi niz padajućih izbornika (pop-up) koji se po želji mogu organizirati i u kojem su pozivi (shortcut) prema gotovo svim sadržajima operativnog sustav i programske potpore.
|
 |
|
|
Citiranje ove stranice: Radić, Drago. " Informatička abeceda " Split-Hrvatska. {Datum pristupa}. <https://informatika.buzdo.com/datoteka>. Copyright © by Drago Radić. Sva prava pridržana. | Odgovornost |
