4.4.7. Nadzor sustava

U poglavlju 3.4.1 objašnjeno je što je to proces. Tijekom rada može se dogoditi da se neki od 'procesa' zaglavi. Windows XP nema potpuni višezadaćni sustav, te se može dogoditi da neizvršavanje jednog od procesa zaustavi rad računala u potpunosti. Navedeno se može dogoditi prilikom običnog pokušaja čitanja loše snimljenog CD medija; podaci su tu ali ih je muka pročitati pa sustav pokušavajući doći do njih radi li radi … Tada je navedenu zadaću najbolje zaustaviti. U tu svrhu služi 'Windows Task Manager', koji se poziva kombinacijom tipki <CTRL> + <ALT> + <DEL>.

Slika*** 4.4.47 Nadzor trenutnog rada sustava

Gornja slika i njene tri podslike pokazuju što ovaj vrlo značajan 'komadić softwarea' može. Može se zaustavti rad aplikacije (čitanje CD-a na primjer), odvijanje procesa ili rad nekog servisa (neki od svchost procesa na primjer), nadzirati zauzetost procesora (nema svrhe nešto klikati dok je procesor 100% zauzet) ili nadzirati propusnost mreže prilikom preuzimanje neke datoteke.

Najinteresantniji su procesi koje podržava datoteka [windows\system32\SVCHOST.EXE]. Svaka sesija programa Svchost.exe može sadržavati grupu servisa koji se mogu neovisno pokrenuti međusobno, ovisno o načinu i mjestu pokretanja programa Svchost.exe. Najljepši dio je kad neki zločesti 'virus' ili 'crv' prekopira njegovo ime i odrađuje se kao sistemski resurs, ili ako uzme ime antivirusne podrške.

Svaki od prikazanih procesa može se označiti i izborom |End Process| zaustaviti i ugasiti. Nekad treba postupak označavanja i zaustavljanja više puta ponoviti da bi proces 'nestao s popisa', odnosno da je zaustavljen. U osnovi je bezbolno zaustaviti procese inicirane od strane korisnika, dok zaustavljanje sistemskih procesa može rezultirati blokiranjem ili resetom računala.

Pojedini servisi mogu se izravno nadgledati iz programske potpore {Start}~{Control Panel}~{Administrative Tools}~{Services} koja nudi slijedeći prozor.

Slika 4.4.48 Stanje servisa operativnog sustava

Servis može biti automatski pokrenut pri uključivanje računala (AUTOMATIC), raspoloživ za slučaj potrebe (MANUAL) ili onemogućen (DISABLED). Svaki od servisa troši nekakve procesorske i memorijske resurse. Stoga nepotrebne servise treba isključiti. Čemu stalno držati uključene mrežne usluge ako računalo uopće nije spojeno na mrežu jer je uposleno kao nadzornik nekog mjernog procesa? Korisnici koji imaju računalo slabije računalne moći rado će isključiti neke servise kao bi oslobodili resurse za igranje. Ako se računalo koristi u računalnom okruženju ustanove i nudi svoje resurse na raspolaganje nekoj grupi korisnika, korisno je sve servise koji su pokrenuti postaviti na AUTOMATIC da se prilikom uključivanja računala nakon prazničkih dana resursi međusobno prepoznaju bez osobite intervencije korisnika.

U istoj grupi kao i prethodna programska potpora nalazi se ikona kojom se pokreće programska potpora za čitanje događanja (EVENT). Naime analiziraju se .LOG datoteke sustava i njihov sadržaj prikazuje u razumljivijem obliku. Dio prikaza koji pokazuje što sadrže bilješke (.log datoteke) o radu aplikacija prikazan je na narednoj slici.

Slika 4.4.49 Pregled zapisa o greškama u sustavu tijekom rada

Iz prikazanog primjera vidljiva su tri stanja: ispravan rad, upozorenje i greška. Bez obzira radi li se o analizi zapisa aplikacija ili sustava, greške nisu zabrinjavajuća pojava ako se sporadično pojavljuju. Već prije spomenuti nesretno 'zapečen' CD uzrokovati će zapise o greškama. No s vremena na vrijeme, stanje treba pratiti, osobito ako je instalirana nova verzija nekog upravljačkog programa (driver) ili posve nova programska potpora. Ne bi bilo prvi put da se prilikom instalacije programske potpore dođe u 'svađu' s vatrozidom, što se iz prikazanih zapisa može pročitati, te olakšati rješavanje problema. Ako je stanje stabilno korisno je povremeno izbrisati zapise akcijom D1 i izborom {Clear all Events}.

SAŽETAK:

Zašto nema općih opisa Windows aplikacija? Pretpostavka je da čitatelji imaju približna ECDL znanja te sve navedeno ima svrhu proširivanja postojećih znanja o sustavu. Osim toga svaka od novijih inačica Microsoft operativnih sustava 'vuče' nešto iz prethodnih te su relevantni opisi u prethodnim poglavljima. Na primjer uporaba dva Windows Explorer-a je uvijek ista samo je GUI nešto drugačiji, te ne treba isto opisivati na više mjesta. S vremenom će se više pojmova ovog udžbenika povezati spojnicama pa će njegovo čitanje biti lakše.

Ono na što čitatelj treba obratiti pažnju je sistemska politika, osobito ako želi nadzirati više umreženih računala, a 'Remote Cosole Access' nije ni spomenut. Još samo za kraj: Windows XP dostupan je u dvije inačice HOME i PROFESSIONAL. Potanja ima bolje riješene mrežne postavke, a jednoj i drugoj je zajedničko to da su DVA pravca razvoja Microsoft operativnih sustava stopile u JEDAN, ako se zanemari poslužiteljska komponenta. A poslužitelji? Po GUI-u sliče na XP, ali u startu već je ogromna razlika; kod njih je podrazumno sve zabranjeno dok administrator sustava drugačije ne odredi.