4. MICROSOFT WINDOWS OPERATIVNI SUSTAVI

Microsoft je Američka firma koju su 1975. godine osnovali Bill Gates i Paul Allen. Sjedište firme je u mjestu Redmond, država Washington. Osnovna djelatnost firme je razvoj osnovnog računalnog software-a poput operativnih sustava, razvojnih alata, uredskih programa i baza podataka. Pravi poslovni procvat firme slijedi po izdavanju operativnog sustava Windows 95, prvenstveno dizajniran za kućnu uporabu, koji u osnovi obilježava izgled svih današnjih proizvoda. Operativni sustavi koje je firma Microsoft razvila dijele se u dvije skupine: MS-DOS (MicroSoft Disk Operating System) Windows (zaštićeno ime za Microsoft Windows operativni sustav)

MS-DOS primijenjen je na prvom PC računalu kojeg je razvila tvrtka IBM 1981. godine. Prva verzija PC-DOS 1.0 iz 1981. godine zadržala se je u gotovo neizmijenjenom obliku sve do verzije MS-DOS 6.22 iz 1994. godine. U osnovi, radi se o operativnom sustavu koji se isključivo bavio diskovima s tekstualnim sučeljem, te se pokretanje aplikacija i zadavanje naredbi sustavu obavljalo s tipkovnicom. MS-DOS je zapravo razvila firma 'Seattle Computer Products', i nazvala ga 86-DOS. Microsoft je kupio SCP i licencirao taj proizvod i stavio na raspolaganje IBM-u kao MS-DOS. IBM je paralelno s MS-DOS-om izdavao i svoj PC-DOS. DOS se je prestao koristiti. Danas ga koriste jedino računalni nostalgičari za pokretanje starih programa kojih se ne žele riješiti. Radu u MS-DOS operativno sustavu znači rad kroz sučelje s komandnom linijom. Znači preko tipkovnice upišu se ključne riječi (ime instrukcije) kojima se dodaju parametri (usmjeravanje rada instrukcije) i po potrebi prekidači (način rada instrukcije).

No rad s komandnom linijom dosta je nezgrapan. Iako je podosta aplikacija razvijeno pod MS-DOS operativnim sustavom, od kojih su neke koristile podršku rada s mišem, to još uvijek nije bilo grafičko sučelje prema korisniku. Microsoft Windows je u svojim počecima izrazito ovisio o MS-DOS-u te je predstavljao tek nešto više od grafičkog sučelja DOS-a, ali od Windows-NT i Windows 95 to su samostalne verzija Windows-a s grafičkim sučeljem prema korisniku. Jezgre pojedinih sustava u potpunosti se razlikuju.

Datotečni sustavi navedenih dvaju skupina potpuno su različiti, FAT i NTFS. Osnovna razlika između FAT (DOS jezgra) i NTFS (NT jezgra) datotečnog sustava je u tome što je NTFS sustav 'journaling' tipa što znači da ima mogućnost samooporavka u slučaju nasilnog isključivanja računala, zbog nestanka struje na primjer. NTFS indeksira (popisuje) sve datoteke u JOURNALU, zapisu o promjenama tijekom rada, na temelju kojeg se potom obavljene promjene upisuju u datoteke te se dvostrukim slijednim zapisom sprječava gubitak podataka i oštećenje datotečnog sustava. Na temelju uspješno upisanog JOURNALA može se rekonstruirati promjena koja se zbog isključenja računala nije uspješno upisala u datoteku. Kod FAT datotečnog sustava samooporavka nema te je gubitak podataka mnogo vjerojatniji. Stoga ne čudi konačna orijentacija svih proizvoda na NTFS datotečni sustav. DOS operativni sustav zna prepoznati samo zapise na particija FAT tipa, Windows 9x sustavi prepoznaju zapise na FAT i FAT32 particijama dok je NTFS datotečni sustav dizajniran da može prepoznati podatke na navedenim datotečnim sustavima DOS-a.

Poslužiteljska verzije operativnog sustava u pravilu su 64 bit-ne, od verzije jezgre 5.1 nadalje. Verzije za krajnjeg korisnika od 'Windows XP' operativnog sustava nadalje (nakon izdanja 'Windows Server 2003' operativnog sustava čiju jezgru 64 bit-ni 'Windows XP' koristi) raspoložive se u 32 bit-noj i 64 bit-noj verziji. Jezgre sustava su različite i osnovna razlika je u upravljačkim programima i u količini radne memorije koju mogu adresirati (2³²=4GB / 2⁶⁴=1'073'741'824GB). Višeprocesorski rad i velika količina radne i diskovne memorije glavno su obilježje poslužitelja i osnovno zadaća jezgre sustava koja to mora objediniti. Glavni čimbenik glede razvoja 64 bit-nih operativnih sustava je sadašnji dizajn mikroprocesora koji su u pravilu 64 bit-ni i postali standard u poslovnom okruženju. Za očekivati je da će se sve više programske potpore razvijati za 64 bit-nu platformu i da će ona postati standard.

U prethodnom popisu nisu navedene sve poslužiteljske verzije Microsoft-ove porodice operativnih sustava. Izdavanjem inačice Windows XP objedinjeni su pravci razvoja operativnih sustava u jedan jedinstveni pristup zasnovan na NT jezgri i NTFS datotečnom sustavu, te se u osnovi koriste slijedeći produkti firme Microsoft:

• Windows XP / Vista / 7 (kućne i profesionalne verzije za krajnjeg korisnika)
• Windows Server (poslužiteljske verzije uz proširenja kao 'SQL Server', 'Exchange Server' i drugo)
• Windows CE / Mobile (posebne verzije za dlanovnike - Pocket PC)

Operativni sustav sam po sebi ima nekoliko osnovnih aplikacija opće namjene za obradu teksta ili grafike i sličnih ali nedovoljno moćnih za ozbiljniju uporabu. Stoga se nudi cijela paleta proizvoda različite namijene kao:

• 'Microsoft Office' je programska potpora za uredski rad. Uključuje program za obradu teksta 'Word', tablični kalkulator 'Excel', uredsku bazu podataka 'Access', program za izradu prezentacija 'Power Point' te alat za izradu jednostavnih web stranica 'Front Page'.
• 'Microsoft Visual Studio' je serija Microsoftovih alata za razvoj programske potpore. Radi se o korisničkim sučeljima, namijenjenim ugodnijem radu programera, koja su povezana s jezičkim procesorima koji podržavaju rad sa raznim programskim jezicima. Najčešći su 'Microsoft Visual Basic', 'C++' i 'C#'. Visual Studio podržava i dizajnerski pristup izradi programskog koda - bez pisanja koda, već raspoređivanje grafičkih ikona koje simboliziraju dijelove koda pri čemu se upisuju samo neke osnovne značajke (Properites) tih dijelova koda.
• 'Microsoft SQL Server' vrlo moćna i suvremena relacijska baza podataka. Osim samog pogona baze (database engine), obuhvaća dodatne alate: konzolu za upravljanje bazom 'Enterprise Manager', konzolu za upite Query Analyzer te nadzorni alat 'Profiler'. 'Microsoft Desktop Engine' (MSDE) besplatna je verzija koja ne obuhvaća dodatne alate. Za MSDE su razvijeni neki besplatni programi nalik dodatnim alatima 'Microsoft SQL Servera'.
• Posebne verzije za Windows CE operativni sustav, od posebno prilagođenog 'Microsoft Office' do verzije SQL Servera zvane 'Microsoft SQL Server CE'.

Proizvoda ima poprilično. Vrlo je interesantan proizvod 'Virtual PC' koji omogućava da se u jednom operativnom sustavu instalira drugi. Na primjer instalira se MS-DOS koji preko ove programske potpore koristi resurse novih računala i radi u zasebno prozoru koji se može raširiti u 'full-screen'. Sadržaj 'umetnutog' sustava upisuje se u zasebnu datoteku tako da ih može biti više. Tako se na jednom Windows XP baziranom računalo mogu se koristi svi dosadašnji Microsoft operativni sustavi. Autoru su vrlo simpatične njihove realizacije tipkovnice i miša. No još je nešto jako važno. Tijekom godina razvijena je brojčano ogromna programska potpora drugih proizvođača, što je jedan od osnovnih razloga velike raširenosti (preko 50% u svjetskim razmjerima) Windows operativnog sustava. Tim više što Windows XP nudi prihvatljivu kompatibilnost glede rada aplikacija dizajniranih za rad na ranijim inačicama ovog operativnog sustava. Ako neće raditi izravno u Windows XP sustavu hoće kroz 'Virtual PC'.

Microsoft je razvio cjelokupan sustav za automatski 'update' - zakrpavanje nedostataka za sve svoje proizvode. Ove zakrpe izdaju se pojedinačno (hotfix) ili se tijekom vremena kada se nakupi popriličan broj izda cjelokupna samo-instalirajuća aplikacija - paket sa svim potrebnim zakrpama (Service Pack - SP). Tako je ovih paketa NT ima šest, a Windows XP do 2008 godine tri, te Microsoft Office XP tri i tako za svaki proizvod. Pojedinačne zakrpe izdaju se u pravilu jednom mjesečno, obično u drugom tjednu tekućeg mjeseca. Bitno je za sistem-inženjera da ove pakete ukomponira u instalacijski Windows CD (Slipstreaming). Elementi sigurnosti sve su od većeg značaja u svijetu Interneta. U tom pravcu razvijaju se Microsoft operativni sustavi. U tom smislu SP2 za Windows XP sustav donio je podosta poboljšanja, a SP3 finalnu doradu svih zakrpi. Dodatne mogućnosti glede uvođenja novih tehnologija i povećanja funkcionalnosti uporabe donosi operativni sustavu Microsoft Vista, za koji je također s vremenom izrađen SP.

Da li treba poznavati MS-DOS? U osnovi ne, ali što raditi kada se u Windows XP operativnom sustavu klikne na ikonu 'Command Prompt'? Naredbe sustavu zadaju se upisivanjem putem tipkovnice, a pravila su slična pravilima MS-DOS operativnom sustavu. Osobito ako dođe do oštećenja operativnog sustava kada se odmah na početku ponudi izbornik koji sadrži stavku 'Safe Mode with Command Prompt'. Dakle, za početak MS-DOS operativni sustav u kojem su obrađena sva načela vezana uz pojmove kao disk (volumen), datoteka (file) i imenik-mapa (directory-folder).