1. Osnove  |  2. Elementi DRS  |  3. DRS  |  4. Windows  |  5. Unix  |  6. Programiranje  |  7. Informatika u praksi  |  8. Rječnik  |  9. Prilozi  |  10. Literatura  |  11. Spone  |  12. Indeks

 NATRAG 4. MICROSOFT WINDOWS OPERATIVNI SUSTAVI  DALJE  POČETAK

4.1. MS-DOS  |  4.2. Windows 3.11  |  4.3. Windows 95, 98  |  4.4. Windows XP  |  4.5. Windows Vista


 Microsoft HRVATSKA Microsoft je Američka firma koju su 1975. godine osnovali Bill Gates i Paul Allen. Sjedište firme je u mjestu Redmond, država Washington. Osnovna djelatnost firme je razvoj osnovnog računalnog software-a poput operativnih sustava, razvojnih alata, uredskih programa i baza podataka. Pravi poslovni procvat firme slijedi po izdavanju operativnog sustava Windows 95, prvenstveno dizajniran za kućnu uporabu, koji u osnovi obilježava izgled svih današnjih proizvoda. Operativni sustavi koje je firma Microsoft razvila dijele se u dvije skupine:
  • MS-DOS (MicroSoft Disk Operating System)
  • Windows (zaštićeno ime za Microsoft Windows operativni sustav)

MS-DOS primijenjen je na prvom PC računalu kojeg je razvila tvrtka IBM 1981. godine. Prva verzija PC-DOS 1.0 iz 1981. godine zadržala se je u gotovo neizmijenjenom obliku sve do verzije MS-DOS 6.22 iz 1994. godine. U osnovi, radi se o operativnom sustavu koji se isključivo bavio diskovima s tekstualnim sučeljem, te se pokretanje aplikacija i zadavanje naredbi sustavu obavljalo s tipkovnicom. MS-DOS je zapravo razvila firma 'Seattle Computer Products', i nazvala ga 86-DOS. Microsoft je kupio SCP i licencirao taj proizvod i stavio na raspolaganje IBM-u kao MS-DOS. IBM je paralelno s MS-DOS-om izdavao i svoj PC-DOS. DOS se je prestao koristiti. Danas ga koriste jedino računalni nostalgičari za pokretanje starih programa kojih se ne žele riješiti. Radu u MS-DOS operativno sustavu znači rad kroz sučelje s komandnom linijom. Znači preko tipkovnice utipkavaju se ključne riječi (ime instrukcije) kojima se dodaju parametri (usmjeravanje rada instrukcije) i po potrebi prekidači (način rada instrukcije).

No rad s komandnom linijom dosta je nezgrapan. Iako je podosta aplikacija razvijeno pod MS-DOS operativnim sustavom, od kojih su neke koristile podršku rada s mišem, to još uvijek nije bilo grafičko sučelje prema korisniku. Microsoft Windows je u svojim počecima izrazito ovisio o MS-DOS-u te je predstavljao tek nešto više od grafičkog sučelja DOS-a, ali od Windows-NT i Windows 95 to su samostalne verzija Windows-a s grafičkim sučeljem prema korisniku. Jezgre pojedinih sustava u potpunosti se razlikuju.

DOS jezgru (kernel) koriste sustavi:

  • 1985 Windows 1.0
  • 1987 Windows 2.0
  • 1988 Windows 2.1
  • 1990 Windows 3.0
  • 1992 Windows 3.1
  • 1992 Windows for Workgroups 3.1
  • 1993 Windows for Workgroups 3.11
  • 1995 Windows 95 / DOS 7.0 - FAT16
  • 1997 Windows 95 OSR2 / DOS 7.1 - FAT32
  • 1998 Windows 98
  • 1999 Windows 98 SE (Second Edition)
  • 2000 Windows Me (Millennium Edition)

NT jezgru (kernel) koriste sustavi:

  • 1993 Windows NT 3.1
  • 1994 Windows NT 3.5
  • 1995 Windows NT 3.51
  • 1996 Windows NT 4.0
  • 2000 Windows 2000 (NT 5.0)
  • 2001 Windows XP (NT 5.1)
  • 2003 Windows Server 2003 (NT 5.2)
  • 2007 Windows Vista (NT 6.0)
  • 2008 Windows Server 2008 (NT 6.1)


U popisu nisu navedene sve poslužiteljske verzije Microsoft-ove porodice operativnih sustava. Izdavanjem inačice Windows XP objedinjeni su pravci razvoja operativnih sustava u jedan jedinstveni pristup zasnovan na NT jezgri, te se u osnovi koriste slijedeći produkti firme Microsoft:

Operativni sustav sam po sebi ima nekoliko osnovnih aplikacija opće namjene za obradu teksta ili grafike i sličnih ali nedovoljno moćnih za ozbiljniju uporabu. Stoga se nudi cijela paleta proizvoda različite namijene kao:

Proizvoda ima poprilično. Vrlo je interesantan proizvod 'Virtual PC' koji omogućava da se u jednom operativnom sustavu instalira drugi. Na primjer instalira se MS-DOS koji preko ove programske potpore koristi resurse novih računala i radi u zasebno prozoru koji se može raširiti u 'full-screen'. Sadržaj 'umetnutog' sustava upisuje se u zasebnu datoteku tako da ih može biti više. Tako se na jednom Windows XP baziranom računalo mogu se koristi svi dosadašnji Microsoft operativni sustavi. Autoru su vrlo simpatične njihove realizacije tipkovnice i miša. No još je nešto jako važno. Tijekom godina razvijena je brojčano ogromna programska potpora drugih proizvođača, što je jedan od osnovnih razloga velike raširenosti (preko 50% u svjetskim razmjerima) Windows operativnog sustava. Tim više što Windows XP nudi prihvatljivu kompatibilnost glede rada aplikacija dizajniranih za rad na ranijim inačicama ovog operativnog sustava. Ako neće raditi izravno u Windows XP sustavu hoće kroz 'Virtual PC'.

Microsoft je razvio cjelokupan sustav za automatski 'update' - zakrpavanje nedostataka za sve svoje proizvode. Ove zakrpe izdaju se pojedinačno (hotfix) ili se tijekom vremena kada se nakupi popriličan broj izda cjelokupna samo-instalirajuća aplikacija - paket sa svim potrebnim zakrpama (Service Pack - SP). Tako je ovih paketa NT ima šest, a Windows XP do 2006 godine dva, te Microsoft Office XP tri i tako za svaki proizvod. Pojedinačne zakrpe izdaju se u pravilu jednom mjesečno, obično u drugom tjednu tekućeg mjeseca. Bitno je za sistem-inžinjera da ove pakete ukomponira u instalacijski Windows CD (Slipstreaming). Elementi sigurnosti sve su od većeg značaja u svijetu Interneta. U tom pravcu razvijaju se Microsoft operativni sustavi. SP2 u Windows XP sustavu donio je podosta poboljšanja, a očekuju se dodatne mogućnosti u operativnom sustavu Microsoft Vista, uz uobičajeno povećanje funkcionalnosti i uvođenje novih tehnologija.

Dali treba poznavati MS-DOS? U osnovi ne, ali što raditi kada se u Windows XP operativnom sustavu klikne na ikonu 'Command Prompt'? Naredbe sustavu zadaju se upisivanjem putem tipkovnice, a pravila su slična pravilima MS-DOS operativnom sustavu. Osobito ako dođe do oštećenja operativnog sustava kada se odmah na početku ponudi izbornik koji sadrži stavku 'Safe Mode with Command Prompt'. Dakle, za početak MS-DOS operativni sustav u kojem su obrađena sva načela vezana uz pojmove kao disk (volumen), datoteka (file) i imenik-mapa (directory-folder).


 NATRAG
 Tražila
 DALJE

 Početak
 KAZALO  Informatička abeceda