3.5.7. Tipkovnica, miš

TIPKOVNICA je osnovna periferija računala. U nju je ugrađeno mikroračunalo koje preuzima na sebe brigu o upravljanju tipkovnicom.

Zadaća mu je da:

        1. ispituje tipke i šalje o tome poruku BIOS-u.
        2. podržava dvosmjernu serijsku vezu s računalom.

Moguća je uporaba i kombinacija tipki. Za to vrijedi slijedeći način označavanja:

Pored toga pritiskanjem tipke <NUM LOCK> u lijevom uglu numeričke grupe znakova na desnoj strani tipkovnice, omogućava se da se prema računalu šalju kodovi brojki ako svijetli LED-dioda s oznakom NUM LOCK , ili kodovi strelica i pregleda teksta ako LED-dioda ne svijetli.

Kad god se pritisne neka tipka generira se broj veličine jednog bajt-a koji definira tipku prema SCAN-kodu tipkovnice (nije isti kao ASCII kod) prema primjeru u dijeli tablice na slici nadalje:

Tablica 3.5.23 SCAN-koda tipkovnice PC-AT računala.

Značenje pojedinih tipki upisano je u ROM BIOS, koji sadrži rutinu za tipkovnicu. Kad se tipka pritisne ostvaruje se sklopovski prekid IRQ1, te se aktivnost po odobrenju prekida prenosi ROM BIOS rutini kao prekidni vektor 9 i odrađuje programska rutina koja počinje na pripadnoj mu adresi. Upravljač tipkovnice gotovo je uvijek integriran u matičnu ploču. Shema standardne tipkovnice, bez dodatnih funkcijskih tipki, prikazana je na narednoj slici.

Slika* 3.5.24 PC-AT tipkovnica.

Specifične tipke SLOVIŠTA, nekad su drugačije nijanse boje od ostalih radi preglednosti. Opisne su nadalje:

<ESC>  Tipka koja uglavnom nalaže prekid zadaće u izvršavanju.
<CAPS LOCK>   Određuje da li će se koristiti mala ili velika
              slova. Pritiskom na tipku pali se ili gasi u 
              gornjem desnom uglu tipkovnice. Ako LED-dioda 
              svijetli omogućen je unos velikih slova, a ako
              LED-dioda ne svijetli moguć je unos malih slova.
<SHIFT> + <TIPKA PO IZBORU>  Služi za odabir gornjeg znaka
         kod tipki sa dva znaka. Omogućava dohvat velikih slova 
         ako ne svijetli LED-dioda CAPS LOCK. Omogućava dohvat 
         malih slova ako svijetli LED-dioda CAPS LOCK.
<TAB>    Omogućava skok kursora za određeni broj mjesta
         u desno (najčešće 8).
<SHIFT> + <TAB>  Omogućava skok kursora za određeni broj
                 mjesta u lijevo (najčešće 8).
<CTRL> + <TIPKA PO IZBORU> Daje nalog za izvršavanje
                 neposrednih komandi u DOS-u, na primjer
                 <CTRL> + <C> znači prekid zadaće u tijeku.
<ALT>   Omogućava dohvat znakova ASCII koda koji nisu na
        tipkovnici, <ALT> + <utipkati na numeričkom setu 225>
        i dobiti će se znak 'ß'. Pri tome treba da je omogućeno
        da numerička tipkovnica šalje kodove brojki, a to se
        postiže pritiskom tipke <NUM LOCK> tako da svijetli
        LED-dioda s oznakom  NUM LOCK. U aplikacijama omogućava
        ulazak u glavni izbornik (menu).
<ENTER>   Nalaže elektroničkim sklopovima tipkovnice da pošalju
          računalu utipkani red ili da se u nekoj aplikaciji
          prihvati podatak o aktiviranju odabranog izbora ili
          u obradi teksta prijelaz u novi red. Često bude i s
          oznakom <RETURN>
<BS> (<BACK SPACE>)  ili strelica i lijevo na gornjem desnom
                     uglu slovišta. Pritiskom na tipku briše
                     se odabrani tekst od kursora prema lijevo
                     za jedan znak.
<SPACE BAR>    dugačka tipka na dnu slovišta - razmaknica.
               Otipkava prazan znak.

Pritisci tipke moraju biti brzi, jer se dužim zadržavanjem tipke ponavlja znak koji tipki pripada sve dok je tipka pritisnuta. Glede toga treba biti jako obazriv prilikom uporabi tipki za brisanje.

FUNKCIJSKE tipke uglavnom su definirane u aplikacijama. Tako F1 najčešće omogućava prikaz s pomoćnim objašnjenjima (HELP) o zadaći koja se želi izvršiti.

Tipke UPRAVLJANJA znače:

<GRUPA STRELICA U DNU>    Premještaju KURSOR (pokazivač teksta)
                  u smjeru strelice na tipki koja je pritisnuta.
                  Okomite strelice rade samo u aplikacijama.
<INSERT>  Omogućava ili onemogućava umetanje novog teksta
          između već postojećih znakova na mjestu gdje je
          kursor. Pri tome kursor mijenja oblik (postaje deblji
          kad je umetanje omogućeno) ili se ispisuje na nekom
          mjestu ekrana poruka o trenutnom statusu tipke
         (INS=umetati ili OVR=pisati preko).
<DELETE>      Briše tekst znak po znak desno od kursora kao
              da ga usisava s desne strane.
<HOME>    Postavlja kursor na početak tekućeg reda.
<END>            Postavlja kursor na kraj tekućeg reda.
<CTRL> + <HOME> i <CTRL> + <END>   Postavlja kursor
                        na početak, odnosno kraj datoteke.
                        Koristi se u aplikacijama.
<PAGE UP>   Pomiče prikaz teksta ili forme na ekranu za jedan
            ekran prema početku teksta ili forme. Ima svrhu
            u aplikacijama.
<PAGE DOWN>     Pomiče prikaz teksta ili forme na ekranu za
                jedan ekran prema kraju teksta ili forme.
                Ima svrhu u aplikacijama.

Tamnije označene NUMERIČKE tipke sadrže operatore za računanje, te tipku <ENTER> s istom zadaćom kao istoimena tipka u slovištu. Ako se funkcija NUM LOCK isključi (ne svijetli LED-dioda) numerički set pretvara se u set tipki editora i kursora.

Pored navedenih, koriste se i kombinacije tri KONTROLNE tipke i to:

<PRINT SCREEN>  Daje nalog za tiskanje sadržaja ekrana u DOS-u
                ili šalje sadržaj ekrana u privremeni memorijski
                prostor za transfer podataka (CLIPBOARD) u
                radnoj memoriji u WINDOWS-ima.
<CTRL> + <SCROLL LOCK>   Zaustavlja izvršavanje programa.
<PAUSE> (<BREAK>)   Tipka s tri funkcije. Zaustavlja ispis
                    podataka na ekranu npr. po komandi DIR.
<CTRL> + <PAUSE>   Omogućava nastavak ispisa zaustavljen
                   pomoću tipke <PAUSE>.
<CTRL> + <BREAK>     Prekida zadaću koja se trenutno izvršava,
                     kao kombinacija tipki <CTRL> + <C>.

Tržišna utakmica rezultirala je različitim tipovima tipkovnica, dodaju se funkcijske tipke za izravno pokretanje programske potpore, ili se pak dio tipki ne ugrađuje kako bi bila kompaktnija, ili se dodaje bežična potpora i slično. No u suštini izvana već godinama ostaje gotovo nepromijenjena. Ono čemu treba posvetiti pažnju je da tipke nisu pretvrde za tipkanje, da se tipkovnica lako čisti i da se oznake slova ne skidaju. Sve su popularnije crne tipkovnice s bijelim oznakama na tipkama.

Sučelje s kojim se tipkovnica i miš spajaju uglavnom je PS/2 (IBM Personal System/2), standard koji je preuzet od PS/2 serije IBM-ovih osobnih računala. Dotad su se za tipkovnicu koristili DIN priključci, a za miša serijski port. Danas se susreći USB sučelja za miša i tipkovnicu. USB ima pogodnost da se uređaji mogu uključiti ili isključiti 'na vruće'. Korisnici obično za komotniji rad u uredu koriste USB tipkovnicu i miša kada koriste prijenosno računalo (laptop).

MIŠ je dodatak računalu od vrlo velikog značaja u Windows grafičkom sučelju ili sličnima, a njegova prisutnost prepoznaje se po POKAZIVAČU u sastavu grafičkog sučelja na zaslonu monitora. Osnovno načelo rada donedavno je bio opto-mehanički sustav s kuglicom. Ovaj mehanizam, dosta sklon prljanju, učinkovito je zamijenio sustav s mini-kamerama koji smjer kretanja miša određuje na osnovu usporedbe razlika u slici podloge na kojoj je miš, nastalih uslijed pomicanja miša. Za miša se ne određuje njegova apsolutna pozicija na zaslonu već smjer pomaka u odnosu na inicijalnu poziciju njegovog POKAZIVAČA, a u pratećoj programskoj potpori moguće je podesiti koliko brzo i koliko fino će se ove promijene pratiti. Pokazivač je najčešće u obliku STRELICE kojoj VRH označava njegovu trenutnu poziciju na zaslonu monitora. Kako se miš pomiče, tako se pomiče i pokazivač miša. Uloga miša je da precizno ukazuje na pojedini dio grafičkog sučelja ili grafički objekt, te da korisniku omogući izvođenje i primjenjivanje naredbi vezanih uz taj objekt kao aktiviranje programa, izbor naredbe, otvaranje dodatnog izbornika i druge radnje koristeći u njega ugrađene tipke. Uz tipkovnicu, miš je najvažniji ulazni uređaj osobnog računala. U osnovi ima dvije tipke, lijevu-L i desnu-D s kojima se, prema definiciji radnji u operativnom sustavu, s jednim ili dva klika (nadalje akcije L1, L2, D1, D2 ..) na tipku ostvaruju različite radnje, izbori ili prikazi. O mišu više u poglavlju o Windows-ima.

Kako miševi s optičkim sustavom ne zahtijevaju precizan kontakt s podlogom, ne treba im posebna podloga kao kod opto-mehaničkih verzija, ali im ne pašu reflektirajuće podloge kao staklo. Obični list papira na staklu dovoljan je kao podloga optičkom mišu. Osim osnovne verzije s dvije tipke, sve je više dio 'standardne' opreme miša, srednja tipka-kotačić (akcije K1, K2) s osnovnom zadaćom brzog pregleda sadržaja dokumenata. No za 'igrače' postoje verzije koje obogaćuju funkcionalnost miša na raznolike načine, najčešće dodatnim tipkama, zbog čega je potrebno instalirati nestandardnu programsku potporu za miša. A za 'igrače' dizajniraju se i specijalne podloge za miša koje omogućavaju preciznije i brže vođenje pokazivača. Miš prikazan na slici 3.5.24 nije jedini način uporabe ovog načela u radu s osobnim računalom. Koristi se još 'trackball' (kuglica na gornjoj strani 'miša'), podloge osjetljive na dodir (touchpad) u kombinaciji s malim tipkama, i mala ručica slična igračkoj palici. 'Trackball' zna biti ukomponiran u kućište tipkovnice, a ostala navedena rješenja osobitost su prijenosnih računala.