|
Sintaksa - pravila korištenja komandi i uređivanja dokumenata | |
U informatici svi operativni sustavi, programska potpora i dokumenti imaju pravila koja opisuju na koji način uporabiti to što se koristi. U slučaju krive uporabe uslijedit će recimo poruka 'sintax error' ili neka u tom smislu. I uređivač teksta (WORD na primjer) ima svoja pravila kontrole upisanog teksta putem naloga kroz izbornike, ali se nalozi za oblikovanje sadržaja u načelu ne vide. Općeg pravila nema, ali slijedi nekoliko naputaka ma kakvi bili.
Pravila pisanja komandi (naredbi) operativnog sustava
Opisati sintaksu za komande i naredbe bilo kojeg operativnog sustava nije moguće u par rečenica. Jedno je sigurno, treba pročitati barem priručnik (RTFM). Komande i naredbe su KLJUČNE_RIJEČI (nadalje KR) koje se utipkavaju u komandnom prozoru operativnog sustava, a po potrebi im se može pridodati OPCIJA (nadalje op) koja pobliže usmjerava tijek odvijanja radnji koje slijede. MS DOS operativnom sustavu to je bio jedini mod rada. Windows i Linux OS korisniku se 'jave' preko grafičkog sučelja (GUI - Graphical User Interface), a preko odgovarajućeg pojma u izbornicima ili ikone otvara se 'komandni prozor - CMD' s osobinama komandnog moda. Razlika između komande i naredbe je u tome što se po utipkavanju ključne riječi i pritiskom na tipku <ENTER> rezultat komande prikazuje odmah, a naredba traži dodatne upute.
Opća oznaka uporabe komandi i naredbi bila bi otprilike ovakva:
KR [op] {op_1, op_2, .. , op_N} {op_1 | op_2 | .. || op_N}
Uglata zagrada označava opciju koja se mora uporabiti, a vitičasta zagrada opcije koje ne moraju, a razdjeljak opcija ' , ' ukazuje da se mogu uporabiti jedna ili više njih istovremeno, a razdjeljak ' | ' i ' || ' ukazuje na moguću uporabu isključivo jedne grupe od navedenih opcija u odnosu na razdjeljak (opcije s lijeve ili desne strane razdjeljka), pri ćemu dvostruka crta ukazuje na prvu razdiobu po prioritetu. Ovisno o operativnom sustavu, razdjeljak u uputama koje opisuju sintaksu može biti neki drugi znak. Brz uvid u mogućnosti komande ili naredbe i kratka uputa za njihovo korištenje dobiva se nalogom:
KR /? (MS-DOS, Windows operativni sustavi)
KR --help (Unix-Linux operativni sustavi)
ili još bolje za Unix-Linux operativne sustave:
man KR (Unix-Linux operativni sustavi)
Isprike za neznanje nema! RTFM. U 'Google' upisati 'define: RTFM':-).
Pravila označavanja uređaja, imenika i datoteka
Svaka datoteka (file) nalazi se na nekom uređaju (disk, optički medij, disketa ..) smještena u sam vrh (root - korijen) strukture ili drugačije nazvano stabla ili mape samih sadržaja ili se nalazi unutar nekog imenika - direktorija, mape, ..(directory-folder) unutar strukture. U operativno sustavu uređaji se prepoznaju kao slovo abecede ili ime računala i znak ' : ', ili nešto drugo ovisno o operativnom sustavu, a put do datoteke opisuje se razdjelnikom koji se u sintaksi sustava mora poštivati. Trenutni 'položaj' korisnika u odnosu na 'vrh' datotečnog sustava uređaja definira 'PROMPT', vidljiv samo u komandnom prozoru:
buzdo:~/debian/etc/amavis/en_us> (Unix-Linux OS) C:\Program Files\Intel\ANS> (DOS-Windows OS)
Razdjelnik u primjerima definitivno nije isti, i prilikom uporabe komandi treba voditi računa o tome u kojem operativno sustavu se koriste. 'Prompt' je ujedno put do željene datoteke IME.TIP. Navedena specifikacija datoteke nije pravilo. Za DOS operativni sustav ime je 8 znakova po ASCII kodu, te 3 znaka za tip, odvojeni točkom. U unix-oidnom sustavu nije nužno definirati tip datoteke, iako se odgovarajučom akcijom nad datotekom nekog tipa može izravno uporabiti programska potpora, na primjer aktiviranje Internet preglednika klikom na datoteku tipa .HTML. Nije na odmet navesti da u ime datoteke nije preporučljivo koristiti lokalne grafeme, i umjesto razmaka bolje uporabiti znak ' _ ' ili ' - '. Još je jedna vrlo bitna razlika između Windows i Unix operativnih sustava - velika i mala slova u nazivima imenika i datoteka jednako se tumače kod Windows sustava, dok kod Unix sustava to nije slučaj (case-sensitive). Unix-Linux operativni sustavi razlikuje mala i velika slova pa datoteka 'Drago.txt' nije ista kao datoteka 'drago.txt'.
Pravila pisanja HTML (Hyper Text Mark-Up Language) dokumenta
Za oblikovanje HTML dokumenta koriste se ELEMENTI (E) koji se opisuju pomoću ključne riječ ili slova (body, title, p, a ..). Svaki od elemenata zaokružen je TAG-ovima, početnim '<E>' i završnim '</E>', a između početnog i završnog tag-a je korisni sadržaj. Dozvoljeno je 'ugnježđivanje', odnosno početni i završni tag jednog elementa mogu se nalaziti unutar početnog i završnog tag-a drugog.
Primjer koji slijedi prikazuje minimum što mora sadržavati jedan HTML dokument. Prva dva reda su opis korištene specifikacije. Element HTML definiran tag-ovima <html> i </html> ukazuju da se izmeđi njih nalazi 'Hyper Text Mark-Up Language' sadržaj. U osnovi u INTERNET PREGLEDNIKU prikazuje se sve što se nalazi nalazi unutar elementa BODY okružemog s <body> i </body>. Između tago-ova <html> i <body> nalaze su elementi HEAD, META, LINK i TITLE, od kojih je META i LINK bez zatvorenog tag-a. Tako nalaže specifikacija. Ovi elementi pobliže opisuju stranicu i definiraju kako će je razumijeti pretraživač (Google ..) i Internet preglednik, a elementi unutar elementa BODY definiraju izgled sadržaja koji se prezentira korisniku. U primjeru je prikazan element P koji opisuje izgled paragrafa, a tu se mogu naći još mnogi, kao TABLE, IMG, DIV, SPAN i drugi za neku njima svojstvenu namjenu.
<!DOCTYPE HTML PUBLIC "-//W3C//DTD HTML 4.01 Transitional//EN" "http://www.w3.org/TR/html4/loose.dtd"> <html lang="hr"> <head> <meta http-equiv="content-type" content="text/html; charset=windows-1250"> <meta name="url" content="http://www.informatika.buzdo.com"> <meta name="description" content="Opis stranice duljine 150-200 karaktera, ali da u preporučenom rasponu broja karaktera bude 12-24 riječi"> <meta name="keywords" content="ključne, riječi, ili fraze, sadržaja, stranice, opisane s 300-500 karaktera, utječu na rating, a pišu se, odvojene ZAREZOM i RAZMAKOM, koristi, ih, pretraživač, za, indeksiranje, ne, moraju, se, ponavljati, unutar, ovog, opisa, Nije, OD, zanačaja, jesu, LI, kLJuČnE, riječi, pisane, malim, ili, VELIKIM, SLoviMA, a unutar, preporučenog raspona broja karaktera, da bude, od 7-48 riječi"> <meta name="author" content="Drago Radić dipl.ing."> <link rel="shortcut icon" href="favicon.ico"> <link href="css_js/ime_datoteke.css" rel="stylesheet" type="text/css"> <script type="text/javascript" src="css_js/ime_datoteke.js"></script> <title>Naslov stranice duljine od 50-150 karaktera, opisan s 6-12 riječi</title> </head> <body> : : <p>sadržaj paragrafa koji se želi prikazati bez dodatnog oblikovanja</p> <!-- Ovako se piše komentar --> <p class="podesavanje">sadržaj paragrafa koji se prikazuje oblikovan sa CSS</p> : : </body> </html>
Navedeni primjer napisan je prema standardu 'HTML 4.01 Transitional', koji dozvoljava ne baš strogo striktna pravila u definiranju i opisu pojedinih dokumenata. Organizacija koja propisuje standarde kojih bi se proizvođaći programske potpore trebali pridržavati poznata je pod kraticom W3C (World Wide Web Consortium). U gornjem primjeru standard je definiran i prva dva redka dokumenta, a osim navedenog postoji još 'HTML 4.01 strict', razne verzije 'XHTML' standarda i mnoštvo ostalog. Stoga je preporuka za tag-ove koristiti mala slova, ako se želi lakše HTML stranice naknadno preinačiti prema XHTML specifikaciji.
Pravila pisanja CSS (Cascading Style Sheets) opisa
HTML svojom specifikacijom definira kako postaviti sadržaj u dokumentu, a CSS definira kako će smješteni sadržaji izgledati, dakle dekoracija i dizajn - STILISTI. Trenutna specifikacija CSS je verzija 2.1, što je u suštini verzija 2.0 sa svim dosad uočenim i popravljenim nedostacima. Koristi se mehanizam selektora koji je nositelj pojedinih stilova.
[SELEKTOR] {
[svojstvo]:[vrijednost];
[svojstvo]:[vrijednost]; /* ovako se piše komentar */
:
[svojstvo]:[vrijednost];
}
SELEKTOR se odnosi na ELEMENT, klasu ili identifikator, a može biti kombinacija elementa i nekog svojstva (pseudoklasa). Par [svojstvo]:[vrijednost] obvezno mora biti zakljućen s ' ; ' u svakom redku.
body { /* selektor elementa <body> */
background-image:url(_pozadine/inf-abc.jpg);
background-repeat:repeat;
}
p { /* selektor elementa <p> */
font-family:Arial, Helvetica, sans-serif;
}
.podesavanje { /* selektor klase (class="podesavanje") */
text-align:justify;
text-indent:50px;
}
#kazalo { /* selektor identifikator (id="kazalo") */
position:fixed;
right:10px;
bottom:10px;
z-index:2; /* sloj 2 u kojem je pozicionira slika 'KAZALO' */
}
Selektor 'BODY' ukazuje gdje je slika pozadine stranice i kako će se ponavljati, drugi selektor opisuje koji font će imati karakeri okruženi elementm 'P', klasa '.podesavanje' uporabljena u HTML dokumentu ukazuje da će drugi paragraf imati uvućen početak i da će sadržaj biti paravnat između granica, a '#kazalo' definira smještaj slike na tekućoj stranici koja je link prema istoimenoj stranici. Navedeni popis nalazi se na primjer u datoteci 'IME_DATOTEKE.CSS', koja nema posebna zaglavlja i završetak, a u odnosu na HTML dokument iz gornjeg primjera nalazi se u podimeniku [css_js], a iz HTML dokumenta poziva se elementom LINK. Sadržaj STYLE strukture može se postaviti i unutar HTML dokumenta ali mora biti okružen tag-ovima <style type="text/css"> i </style>, može biti ugnježđen unutar HEAD strukture ili BODY strukture ali se sadržaj unutar STYLE elemenata okružuje oznakama komentara ('<!--' i '-->') da se nebi tumačio kao korisni tekst. Na sličan način može se definirati gdje se nalazi datoteka koja sadrži javasript-u koja se ima izvršiti. Osim CSS sadržaja definiranih u zasebnoj datoteci moguće je unutra nekog početnog TAG-a HTML dokumenta definirati stilove za prikaz pojedinih karaktera ili ponašanje sadržaja nekog ELEMENTA prema slijedećoj sintaksi:
<[ELEMENT] style="[svojstvo]:[vrijednost];[ ]:[ ];[ ]:[ ]; .... ;[ ]:[ ]"> <span style="color:#FF0000;font-weight:bold">X</span>
Ova linijska sintaksa unutar HTML dokumenta ne pozna pojam selektora. Prvi redak je opća sintaksa za pridruživanje stila bilo kojem elementu koji tag-ovima zaokružuje nekakav sadržaj, a drugi redak je primjer kako obojati i pojačati slovo X u nekom tekstu. Vrijednost svojstva zadana je kao heksadekadni broj (RGB-boja). Kompletan opis CSS specifikacije s opisom svih svojstava i pripadnim vrijednostima za svako svojstvo te elementima na kojem se mogu primjeniti, lako je pronaći na Internetu pomoću kljućnih riječi CSS i W3C. Svaki par [svojstvo]:[vrijednost] obvezno mora biti zakljućen s ' ; ' osim posljednjeg. 'HTML' i 'CSS' ikone na početnoj stranici 'Informatičke abecede' spojnice su prema sadržajima koji omogućavaju testiranje ispravnosti bilo koje web-stranice kojoj se adresa upiše u ponuđenu formu. Vrlo korisna mogućnost glede provjere stranica sjedišta.
Oznake u 'Informatičkoj abecedi'
U informatičkoj abecedi koriste se slijedeći karakteri za označavanje pojmova ili akcija: ' ' . [ ] , ( ) , - , ~ , \ \ , / / , | | , { } prema narednom popisu:
Naravno, navedenim opisima, što se tiče abecede, pripadaju i kratice za korištenje miša, definirane i opisane u poglavljima o Microsoft operativnim sustavima.
