| 1. Osnove | | | 2. Elementi DRS | | | 3. DRS | | | 4. Windows | | | 5. Unix | | | 6. Programiranje | | | 7. Informatika u praksi | | | 8. Rječnik | | | 9. Prilozi | | | 10. Literatura | | | 11. Spone | | | 12. Indeks |
| 7.7.1. Google Webmaster Tools, Google Analytics | |
|
|
Vlasniku web-sjedišta (site) na raspolaganju su raznovrsni alati za praćenje zbivanja na sjedištu i za podešavanja raznih parametara praćenja u većoj ili manjoj mjeri. No to samo po sebi nije dovoljno da se osigura prihvatljiva nazočnost u svijetu Interneta ako se sjedište ne prijavi na razna sjedišta tipa kataloga (www.hr, T-com webimenik ...) i izravno na tražila (Google, Yahoo, Pogodak ...) i ponudi kao spojnica važnijim ustanovama ili se s bolje posjećenim sjedištima ne izvrši razmjena oglasa (banner). U tom smislu mogu se definirati tri izvora dolaska do sjedišta (Traffic Sources) koje je postavljeno na poslužitelj:
|
Izravni pristup je u osnovu pristup koji je gledatelj ostvario iz svog preglednika koristeći osobni katalog (bookmark) u kojeg je postavio adresu sjedišta dobivenu na bilo koji način (pretraživanjem, poštom, preko foruma i slično). To su najvjerojatnije gledatelji kojima su se sadržaji sjedišta dopali te ih želi brzo dohvatiti.
Adresa sjedišta na referentna mjesta dolazi prijavom od strane vlasnika sjedišta, kao što je prijava na već spomenute kataloge, ili su to spojnice na drugim sjedištima koje su njihovi korisnici postavili jer su im se sadržaji dopali. U jednom i drugom slučaju utjecaj na postavljanje spojnice je van moći vlasnika web-sjedišta. Da bi ostali učesnici Interneta postavili spojnicu prema vašem sjedištu, sjedište treba da sadrži njima interesantne sadržaje, što je izravno vezano s kvalitetom sadržaja, dizajnom i organizacijom sjedišta.
Kada se web-sjedište (site) prijavi na tražilo, i ako se je vodilo računa o značaju naslova svake pojedine stranice web-sjedišta, opisu stranice, odabiru ključnih riječi i samom sadržaju pojedinih stranica sjedišta, algoritam tražilice vrši indeksiranje pojedinih stranica sjedišta prema prethodno navedenim značajkama, te ih s vremenom uspoređuje s brojem posjeta iz prethodno navedenih izvora i rangira. Ako posjete dolaze s visoko ocjenjenih referentnih sjedišta, značaj stranica vašeg sjedišta raste, a time i položaj na popisu koji se prilikom traženja nudi od strane tražilice.
U duhu sadržaja prethodne stanice o zaradi može se sagledati od kolikog su značaja prijave na kataloge, osobito na strane kataloge u koliko je sjedište napisano na više svjetskih jezika. Dakle, tvrdnja da se do uspjeha dolazi polako i strpljivo, kao je navedeno na prethodnoj stranici, stoji. Na brzinu se ne prave ni mala djeca :-).
Osim statističkih alata koje posjeduje vaš ili vama iznajmljeni poslužitelj, od ogromnog značaja je besplatna usluga Google 'Webmaster Tools' i 'Analytics' koja omogućava vlasniku web-sjedišta (site-a) da nadzire zbivanja glede sadržaja koje je na sjedište postavio. Bez obzira na članstvo nužno je po postavljanju web-sadržaja na poslužitelj, bilo svoj ili od ustanove ili iznajmljen, prijaviti domenu i izvršiti:
|
Malo sitne samoreklame ne škodi. U korijenski imenik sjedišta treba postaviti datoteku 'favicon.ico' što nije ništa drugo do jedna mala sličica veličine 32x32px kojih se može pronaći obilje na raznim Internet sjedištima, ili je s alatima za tu namjenu izraditi po volji. Ova sličica pojavljuje se ispred naslova bilo koje web-stranice sjedišta u Internet pregledniku posjetitelja.
Verifikacija sjedišta može se obaviti na više načina, u pravilu nekompatibilnim između pojedinih tražilica, ali pošto je Google 'zakon' u posljednje vrijeme, slijede upute koje Google zahtijeva. Jedan od načina verifikacije sjedišta je postavljanje datoteke u korijenski imenik sjedišta koja ima naziv koji Google ponudi u postupku verifikacije i ima naziv tipa 'googleXX....XX.html'. U njoj ne treba ništa mijenjati u odnosu na izvornik. Sadržaj nije značajan već samo njen naziv koji je za sva sjedišta koja se nadziru od istog člana-korisnika Google zajednice isti. Dio zapisa između <body>, <meta> i <title> sadržaja je proizvoljan kako na primjer prikazuje naredni kod.
<!DOCTYPE HTML PUBLIC "-//W3C//DTD HTML 4.01 Transitional//EN" "http://www.w3.org/TR/html4/loose.dtd"> <html> <head> <meta http-equiv="Content-Type" content="text/html; charset=windows-1250"> <title>Google-verifikacija</title> </head> <body bgcolor="#CCFFFF"> <br clear="all"> <table width="70%" border="0" cellpadding="20" align="center"> <tr> <td align="center" nowrap> <h1>Google-verifikacija!</h1> </td> </tr> </table> <br clear="all"> </body> </html>
Datoteku 'robots.txt' možete pregledati klikom na ikonu prve stranice ovog sjedišta. Datoteka 'sitemap.xml' standardizirana je od strane svih tražilica, opisuje gdje se nalaze pojedine datoteke sjedišta tipa .html ili nekog drugog i njen osnovni sadržaj je oblika:
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?> <urlset xmlns="http://www.sitemaps.org/schemas/sitemap/0.9"> <url> <loc>http://www.buzdo.com/index.html</loc> </url> : : <url> : </url> </urlset>
Naziv .xml datoteke je proizvoljan (prva.xml; druga.xml ..). Mapa u prikazanom primjeru opisuje datoteke sjedišta i dovoljna je ako se radi o sjedištu koje je samostalno i nema podimenike ili poddomene. Prema navedenom primjeru može se u definiciji <url>...</url> upisati adresa datoteke koja se nalazi u podimeniku, na primjer <loc>http://www.buzdo.com/informatika/s940.htm</loc>, ali se ne može na taj način očitati sitemap.xml koji bi se u taj imenik postavio. Ako se koristi više podimenika nije učinkovito pisati sitemap.xml za podimenik koji je proglašen za poddomenu, te iste datoteke ponoviti u popisu za sitemap.xml u imeniku domene. Za tu svrhu koristi se 'Sitemap Index' koji je prikazan u primjeru nadalje.
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<sitemapindex xmlns="http://www.sitemaps.org/schemas/sitemap/0.9">
<sitemap>
<loc>http://www.buzdo.com/sitemap.xml</loc>
</sitemap>
:
: (definicija mape za sadržaje koji su u podimeniku)
<sitemap>
<loc>http://www.buzdo.com/informatika/sitemap.xml</loc>
</sitemap>
:
: (definicija mape za sadržaje koji su u definiranoj poddomeni)
<sitemap>
<loc>http://www.informatika.buzdo.com/sitemap.xml</loc>
</sitemap>
:
:
:
<sitemap>
:
</sitemap>
</sitemapindex>
Ova indeksna datoteka ukazuje gdje se nalaze sve potrebne datoteke sitemap.xml cjelokupnog sjedišta i može se uporabiti kao ukaz na podimenike ili na već unaprijed pripremljene poddomene koje opisuju podimenike. Bez obzira koji se način uporabi tražilice će jedno i drugo rješenje u indeksnoj datoteci uporabiti na isti način; pročitati sve popisane sitemap.xml datoteke i kao rezultat prikazati zbroj njihovih sadržaja. Ime sitemap.xml indeksne datoteke je proizvoljno i može se zvati na primjer buzdo_index.xml. Dakle, indeksna datoteka sadrži popis svih .xml datoteka u domeni, ne opisuje nijednu .html ili neku drugu datoteku sadržaja sjedišta, i ona se prijavljuje za analizu, a .xml datoteke podimenika opet zadržavaju svoju funkciju kao samostalni pokazatelj na datoteke sjedišta ako se podimenici proglase za poddomene.
Potpuni sadržaj što sve može sadržavati 'sitemap.xml' datoteka, može se naći na adresi http://www.sitemaps.org/, a koja je navedena i u zaglavlju primjera. Naredne slike prikazuju da su tražilici prijavljena dva sjedišta i da nijednom nije izvršeno ukazivanje gdje se nalazi datoteka verifikacije ni datoteka koja opisuje sadržaj sjedišta, te da se navedena verifikacija zahtijeva za bilo kakve daljnje akcije.
 |
| Slika* 7.7.3 Izbornik alata Google Webmaster Tools i uvid u stanje jednog od sjedišta |
Podslika pokazuje da je moguće izvršiti brz uvid u pet segmenata koji se tiču samog sjedišta. Kada se korisnik prijavi na opisani način i zadovolji postupak verifikacije sjedišta i prijave sadržaja, slijedi obrada od strane Google-a, nakon čega se mogu dobiti uvidi u pojedine stavke izbornika. No da bi se njihovi prikazi upotpunili treba vremena jer obrada nekad zahtijeva preko mjesec dana. U ozbiljnom poslu žurba nije faktor. 'Google Analytics' nije sastavni dio 'Google Webmaster Tools', te za dobivanje prikaza koji slijede i ikone 'Analytics' prema slici 7.7.2 treba se prijaviti na ovu uslugu preko Google korisničkog računa izborom {Sve o Google}~{Webmaster Central}~{Analyze your visitors} s Google-ove polazne stranice. Na raspolaganju korisniku web-sjedišta su i njegovi vlastiti statistički alati, koji nemaju takvu moć kao 'Analytics'. Statistički alati sjedišta imaju još jednu važnu zadaću; nadzor mogućnosti pristupa robota tražilice vašem sjedištu. Administrator sjedišta može greškom zabraniti pristup robota tražilice sjedištu i rezultat može biti da u svijetu Interneta sjedište ne postoji. Naime, zbog nepažnje može se dogoditi da se verifikacija i sagledavanje sadržaja sjedišta ne može obaviti. Ako sve od navedenog protekne ispravno, nakon par dana moguće je dobiti izvještaje koje prikazuje naredni skup slika.
 |
| Slika** 7.7.4 Izbor sjedišta za pregled u alatu Google Analytics i dio mogućih prikaza |
Navedeni prikazi su grafovi koji prikazuju dio zbivanja na sjedištu kojeg gledate tijekom 2007. godine. Pomoć koju Google nudi za razumijevanje svih sadržaja vrlo je kvalitetna te na ovoj stranici nema potrebe 'prepisivati' učinjeno s njihove strane. No ukratko, izbornik s lijeve strane prikazan na prethodnim podslikama omogućava uvid u to što posjetitelji najviše gledaju, kakvu programsku potporu koriste, iz kojih država i mreža dolaze i još mnogo toga što uredniku sjedišta omogućava da donese odluku kako sjedište organizirati, što mijenjati ili dodati, u kojoj rezoluciji dizajnirati stranice i slično.
Bitno je da su prisutne 'kvačice' u stupcu 'status' u prvoj podslici, što znači da je prethodno opisan postupak glede verifikacije sjedišta i prijave njegovih sadržaja ispravno napravljen. Iz odabranih podslika vidi se da je raspoloživo cijelo bogatstvo analiza, od broja posjetitelja pa do rezolucije prikaza sadržaja sjedišta na zaslonu njihovog monitora. Mnoštvo sadržaja raspoloživo je za analizu i upute za njihovo razumijevanje vrlo su temeljite. Najinteresantniji pokazatelj bez obzira na sve ostale je 'Bounce Rate'. On pokazuje u kolikoj mjeri se je gledatelj zadržao na proučavanju jedne stranice prije nego je prešao na narednu. Iskustvo kaže otprilike slijedeće:
Naravno, bitno je da površina ispod krivulje posjeta neprestano raste. Neće rasti ako se sadržaji redovito ne obnavljaju i sjedište ne dopunjuje novim sadržajima. Navedeni faktor je vrlo kvalitetan pokazatelj uspješnosti sjedišta. Ali kako sve to stići obaviti kad tehnologija grabi tako velikim koracima da jedna glava to vrlo teško može pratiti - kao na primjer moja :-(.
|
 |
|
