7.4.1. Usluge (servisi) Interneta

 Natrag  Dalje  Internet


Davatelji Internet usluga (ISP - Internet Service Provider) su tvrtke ili ustanove (kao T-Com, Iskon ili CARNet u hrvatskoj, AT&T u SAD i MTNL u Indiji) koje su satelitskim ili optičkom vezom povezane s nekoliko glavnih Internet čvora u inozemstvu (uglavnom u smjeru Amerike i Europe) i na taj način osiguravaju vezu velikog kapaciteta prema ostalom dijelu Interneta u svijetu. No praksa je pokazala da se jedva prate potrebe sve većeg broja članica Internet zajednice. Prilikom izbora ISP-a od značaja je broj usluga koje pruža svojim korisnicima. Svi pružaju uslugu elektroničke pošte, ali ne pružaju svi uslugu FTP-a, News grupa, najam prostor na disku, stanovitu programsku potporu i itd. CARNet omogućava gotovo sve za potrebe sveučilišnih institucija.

Korisnik preko svog računala na poslu ili kod kuće po uključivanju u Internet može:


Sistemski servisi računala

Da bi računala međusobno komunicirala unutar mreže bilo koje vrste, treba na računalu i u mreži omogućiti sistemske servise (usluge), kako bi se omogućio dohvat nadalje opisanih usluga. Operativni sustav računala dizajniran je tako da zna koristiti sistemske servise, ali isto tako da pruža svoje servise okolišu. Nositelj bilo kakve komunikacije unutar lokalne mreže i van nje je TCP / IP protokol. Prema TCP / IP - OSI modelu protokoli viših slojeva omogućavaju uporabu pojedinih servisa. Osnova svega je korisnik-poslužitelj arhitektura, dakle arhitektura kod koje dio resursa mreže pojedine servise nudi i dio resursa koji ih koristi.

Što se tiče računala tako je najznačajniji servis za uporabu unutar lokalne mreže, kao SOHO mreže, RASPOLOŽIVOST (SHARING) uređaja priključenih za računalo (kao pisač), te imenika i datoteka računala (kao npr. multimedijski sadržaji) ostalim učesnicima u mreži - File and Printer Sharing service. A da bi računalo moglo dohvatiti resursu na Internetu najvažniji servis je DNS i DHCP servis poslužitelja u mreži ili SOHO uređaja. Pomoću prvog servisa omogućava se da se računalo u mreži prepoznaje preko imena domene a ne po IP adresi i obratno, a drugi servis omogućava automatsku dodijeli TCP / IP postavki računalu glede omogućavanja komunikacije. Sve ostale nadalje navedene usluge su nadogradnja na njih, i slijedi opis nekih od njih.


WWW (World Wide Web)

Najnoviji je informacijski servis (usluga) na Internetu. Nakon pojave 1993. godine danas s više desetina milijuna WWW stranica predstavlja sinonim za Internet. Prve dvije riječi 'World Wide' označavaju svjetsku rasprostranjenost, a posljednja riječ 'Web' označava mrežu u ovom kontekstu računalnu. Obim raznolikih sadržaja na WWW poslužiteljima neprekidno raste. Gotovo sve je moguće pronaći. Od kupovine proizvoda, tehničke potpore, savjeta, znanstvenih radova, reklama, cjenika i tko zna sve čega, ovisno o namijeni stranica i inspiraciji njihovog tvorca. Tako ih ima korisnih i nekorisnih, lijepih i ružnih, organiziranih i neorganiziranih. Njihova izrada danas je osobita umjetnička i programska disciplina.

WWW je grafički hipertekstualni način upotrebe Interneta koji koristi HTTP protokol za prenošenje stranica web-a i drugih podataka preko Interneta, u načelu između poslužitelja i računala korisnika. Web-stranice pišu su u HTML (Hypertext Markup Language) jeziku, a prepoznaje ih u tu svrhu dizajniran preglednik (Internet Explorer, FireFox ...). Servis omogućava hipertekstualne veze između dokumenata i kombinirano prikazivanje teksta, slika, zvuka i videa, dakle omogućava integraciju različitih informacijskih sadržaja. Hipertekst je dokument ili sustav s povezanim tekstualnim jedinicama po načelu prikazanom na narednoj slici.

 Web-spojnice  Web hosting
Slika 7.4.4 Načelo povezivanja web stranica spojnicama.

Kako pojedina podneblja imaju svoje specifične grafeme, u zaglavlju web-stranice navodi se koju kodnu stranicu koriste zapisi koji slijede. No ni to neće biti od značaja ako OS računala u npr. Africi nema instaliran set znakova koje koriste u Europi. Unikod će u velikoj mjeri povećati razumljivost čitanja web sadržaja glede različitosti podneblja. Web-stranice uobičajeno se postavljaju se na poslužitelje koji omogućavaju i druge Internet usluge kao pošta i slično. Poslužitelji su u pogonu gotovo neprekidno i svaki od njih ima svoju jedinstvenu adresu URL (Uniform Resource Locator) i predstavlja jedno SJEDIŠTE web sadržaja. Jedna adresa sjedišta bila bi:

 'http://www.domena.hr/'              ili
 'http://računalo.domena.hr/'         ili
 'http://×××.×××.×××.×××/'

Adresa se zapisuje na nekoliko hijerarhijski organiziranih DNS poslužitelja. 'http' je oznaka protokola, 'računalo' je ime poslužitelja ili naziv pod-domene. Može se naći i oznaka 'www' koja ukazuje na programsku potporu na strani klijenta koja se mora uporabiti za prihvat podataka (nije nužno). 'domena.hr' je osnovna domena i glavna domena u kojoj se nalazi poslužitelj i to je oznaka vrijedi za sve servise koje taj poslužitelj pruža u svojoj domeni. Moguće je dohvat željenih sadržaja izravno preko IP adrese (×××.×××.×××.×××), samo je treba znati i zapamtiti. Lakše se pamti naziv domene, osobito ako naziv asocira na željeni sadržaj.

Oznaka 'hr' kratica je za državu i svakoj državi dodjeljuje se drugačija oznaka. Predstavlja glavnu domenu. Ali često će se, osobito u USA, za glavnu domenu naći oznake com, edu, gov, int, mil, net i org, prema vrsti sadržaja koji se prezentira, a planira se uvođenje još nekih.

Ovako definirana elektronička adresa sjedišta jedinstvena je za cijeli svijet. O dodijeli naziva osnovne i glavne domene odlučuje domaći ISP u dogovoru s korisnikom uz suradnju s odgovarajućim međunarodnim Internet udruženjem koje vodi o tome brigu tako da je svaka od njih jedinstvena u svijetu (nema dvije iste). Oznaka domene i glavne domene sastavni je dio pri označavanju ostalih servisa koje poslužitelj nudi.

Kako je broj WWW stranica ogroman razumljiva je pojava sve većeg broja WWW poslužitelja sa stranicama tipa kataloga, koje sadržajem ili preko odgovorna na upit, upućuju na druge WWW sadržaje. To su WWW TRAŽILA koja u sebi sadrže alate za pretraživanje različitih baza podataka, kao baze dokumenata, elektroničkih adresa, slika, multimedijalnih sadržaja, Web-ova, i drugo. Ova tražila kao 'Google' i 'Yahoo' omogućavaju zaista efikasno pretraživanje Interneta, ali i zahtijevaju detaljno upoznavanje s principima i pravilima s kojima rade. Ono što ne smijete naći potražiti ćete preko 'Astalavista' tražila.


Elektronička pošta (E-mail)

Servis koji je mnogo ranije od WWW-a osvojio srca korisnik. Ideja da za nekoliko minuta možete dostaviti, tekst, sliku, zvuk, ili video snimak bilo kojoj osobi na planeti bila je do nedavno neostvariva, ali danas, zahvaljujući prije svega brzom širenju broja korisnika Interneta i sve veće brzine komunikacije, ostvarena je i postala zbilja poslovne i društvene komunikacije. Uglavnom se koristi za sadržaje veličine do 500 kB. U protivnom treba se služiti FTP uslugom.

Uobičajeno je da elektronička adresa sadrži dva dijela odvojena znakom ' @ ' (<ALT> + <64>). Prvi dio obično je obično je od korisnika izabrano neko ime, ali može biti i bilo što drugo, bilo kakav naziv. Drugi dio je određen elektroničkim imenom ISP-a ili imenom iz popisa lokalnih mrežnih čvorova koji pripadaju njegovoj domeni (DNS poslužitelj). Na primjer za CARNet vrijedi:

 'naziv@domena.hr'

To je skraćeni oblik za koji u poslužitelju CARNet-a 'naziv' predstavlja oznaku osobe, odnosno ime za prijavu na poslužitelj - Korisničko_Ime (User_Name ili User_ID), iza kojeg se krije, prema sadržaju tablice s prijavljenim korisnicima u programskoj potpori poslužitelja, stvarno ime i prezime osobe kojoj ID pripada. Stvarna e-mail adresa zajedno s podacima o korisniku te nazivom i lokacijom računala glasi:

 'Ime.Prezime@domena.hr'              ili
 'Ime.Prezime@računalo.domena.hr'	

Za T-Com provider-a za grad Split vrijedi:

 'Ime.Prezime@st.t-com.hr'

Dakle, nešto proširena adresa, gdje je 't-com' osnovna domena, a 'st' pod-domena, koja ukazuje na korisnika iz Splita. Kako su poslužiteljski sustavi uglavnom zasnovani na UNIX-oidnim operativnim sustavima, a gotovo svi su članovi široke svjetske računalne mreže, uporaba lokalnih grafema u nazivima računala i domena ne preporučuje se. Dapače, lokalni grafemi ne preporučuju se ni prilikom definiranja korisničkog_imena, imena i prezime korisnika, niti u naslovu poruke koja se šalje kao ni u i sadržaju poruke, jer je upitno kako će neku 'našu kvaku' protumačiti neki poslužitelj u Americi ili Africi. Dakle, umjesto ČŽŠ.. treba koristiti CZS.., osnovne znakove ASCII koda. Lokalni imenici ustanove mogu sadržavati lokalne grafeme u nazivlju jer nemaju međunarodni značaj.

Cijena slanja elektroničkog pisma s bilo kakvim multimedijalnim prilogom bilo kom korisniku Interneta bez obzira na udaljenost sigurno je manja od slanja čestitke za Novu godinu klasičnim PTT uslugama, osobito ako se šalje uz pomoć mailing-liste. Poteškoće jedino mogu nastupiti ako administrator sustava na prijamnoj ili predajnoj strani uvede restriktivne mjere glede obrane od neželjenih tipova privitaka u elektroničkom pismu zbog sigurnosnih potreba.

U poslovnom svijetu ova vrsta komunikacije sve više prevladava. Nema više čekanja na telefonu ili fax-uređaju na slobodan signal biranja ili nervoze na znak zauzetosti. To iritira osobito ako na odredištu nema tko poruku primiti. Ovako korisnik pošalje partneru poruku u njegov elektronički poštanski pretinac koji će ovaj kad-tad pročitati i uzvratiti odgovorom.


Oglasne grupe (News Groups)

Servis izveden iz elektroničke pošte, a koji omogućava javnu raspravu o različitim pitanjima. U okviru ovog servisa moguće je pratiti raspravu po bilo kojoj temi ili čak pokrenuti novu temu za raspravu. Slično kao i kod elektroničke pošte šalju se poruke svim pripadnicima grupe, a svi prijavljeni na tu grupu čitaju poruke i po želji odgovaraju na njih. Vrlo praktično i zgodno za traženje pomoći u rješavanju poslovnih problema.

 'news://news.domena.hr/'

Gotovo svaki ponuđač Internet usluga nudi i ovu vrlo interesantnu i korisnu mogućnost.


Prijenos datoteka - FTP (File Transfer Protocol)

Prije World Wide Web-a FTP je bio jedini način prijenosa velikih datoteka između računala korisnika Interneta. Omogućava pristup računalu na Internetu (ako je javan ili raspoloživ uz zaporku), pregled sadržaja na njegovom tvrdom disku, pronalaženje potrebite datoteke i njeno kopiranje na vlastiti disk. Ovaj servis Interneta nije tako jednostavan kao WWW-a, ali je vrlo koristan.

Koristeći programsku potporu za FTP zadati će se glede uspostavljanja komunikacije adresa slična kao u prethodnim primjerima:

 'ftp://ftp.domena.hr'                ili
 'ftp://računalo.domena.hr'           ili
 'ftp://×××.×××.×××.×××'

Funkciju prijenosa datoteka sve vise preuzima WWW, na način da se uz potvrdu kopiranja odabrane datoteke po potrebi i aktivira pomoćni program uz WWW preglednik (GetRight i slični) koji će na sebe preuzeti zadaću FTP prijenosa i po prestanku korištenja preglednika.


Pričaonica - IRC (Internet Relay Chat)

Ovaj servis Interneta omogućuje da jedan ili više korisnika Interneta koji su prikačeni na isti kanal istovremeno vide tekst koji tipkaju na svom računalu, te tekstove ostalih aktivnih korisnika koji tipkaju na svom kompjuteru. Kanali za 'razgovor' postoje gotovo za sve oblasti interesa. Ovaj sistem je mnogo brži od elektroničke pošte jer se vrši gotovo istovremeno slanje i čitanje poruka, ali je i mnogo skuplji od elektroničke poste, jer traži dugotrajnu povezanost s Internetom, ali samo za one koji ovu uslugu plaćaju iz svog džepa.


Telnet

Servis Interneta koji omogućuje da se korisnik prijavi i radi na udaljenom računalu te koristi programe instaliranje na tom udaljenom računalu. Naravno na udaljenom računalu korisniku moraju biti omogućena prava pristupa računalu. Iz razloga sigurnosti ovaj servis na mnogim poslužiteljima nije dopušten. Bolje je reći da je Telnet 'TERMINAL Emulation' programska potpora, koja za komunikaciju s računalom spaja preko TCP / IP skupa protokola. Dakle, program za oponašanje rada nekadašnjeg uređaja zvanog 'Terminal' (iz doba MAINFRAME računala). Ovu istu ulogu danas bolje obavljaju slični programi koji koriste SSH (Secure SHell) konekciju preko TCP / IP protokola kao nositelja konekcije, ali je sav promet kriptiran. Iako navedeni mehanizam omogućava dosta sigurnosti u radu s poslužiteljem, sistem-inženjeri nerado daju ovaj servis svim korisnicima na raspolaganje.


Govorna / video komunikacija - Skype

Internet servis koji omogućava umrežavanje korisnika u svrhu govorne / video komunikacije. Navedeno podrazumijeva da uređaji koji koriste ovu uslugu imaju ugrađenu kameru i mikrofon. Iako se najčešće ovaj servis koristi u navedenu svrhu, pored toga omogućava komuniciranje pisanim porukama, internetskim pozivima, razmjenu podataka i još štošta. Može se koristiti i kao uobičajena telefonska komunikacija. Ova usluga temelji se na besplatnoj programskoj potpori vam omogućava besplatno telefoniranje sa bilo kim tko ima instaliranu 'Skype' programsku potporu na svom računalu, bilo gdje u svijetu. Zahvaljujući sve bržem internetu komunikacija ima sve bolju kvalitetu. Može se ostvariti komunikacije preko fiksne PTT linije ili mobilnih telefona ili slati SMS poruke po vrlo povoljnim cijenama, bez ikakvog posebnog podešavanja ili pretplate.

Treba naglasiti da ovo nije komunikacija između korisničkih uređaja (telefona) već između dva korisnička računa prijavljena na 'Skype' poslužitelje što podrazumijeva registraciju; upis korisničkog imena štićenog zaporkom i još nešto osnovnih osobnih podataka. Korisnik naknadno može mijenjati podatke uz svoj profil po potrebi. 'Skype' je samo programska potpora koja omogućava dohvat korisničkog računa i odabir željene akcije i može se instalirati na osobno računalo s Windows, MAC ili Linux operativnim sustavom, na nekoliko vrsta mobitela, i što je najljepše omogućava komunikaciju između više učesnika u poslovnoj verziji kao da je u pitanju konferencija pomoću 'Skype Manager' programske potpore koju treba kupiti. Predviđa i korištenje TV uređaja u komunikaciji. Dakle, neka vrsta besplatnog video telefona, koji uz doplatu nudi još specifičnih usluga. Uz ovu programsku potporu i novu generaciju pametnih telefona i tableta, koristeći resurse postojeće SOHO infrastrukture, 'telefoniranje' postaje zaista jeftino. Ovaj servis ne treba miješati s VoIP (Voice over Internet Protocol) tehnologijom koja omogućava prijenos zvučne komunikacije preko internetske mreže po za tu svrhu dizajniranim protokolom, kojeg 'Skype' koristi u smislu nekakve Peer-to-Peer (P2P) komunikacije.

Nešto slićno je usluga 'Viber' koji omogućava besplatne pozive, SMS i MMS dijeljenje sadržaja s bilo kim, bilo gdje, ali nema mogućnost prijenosa video slike kao 'Skype'. Slično navedenom je usluga 'WhatsApp', više platformska mobilna aplikacija za slanje poruka u realnom vremenu.


Društvene mreže

Društvene mreže (social networking) novija su pojava i ne spadaju u jednu zasebnu kategoriju jer sadrže gotovo sve prethodno navedene usluge, objedinjene za rad na lak i prihvatljiv način. Ne samo da omogućavaju komunikaciju među korisnicima već predstavljaju jedan oblik druženja. Tu spadaju već prilično razvijeni FORUMI, web inačica oglasne ploče koja koristi tehnologiju razmjene teksta putem web-stranice, odnosno web-sučelja. Radi se o raspravama po nekoj temi koju inicira sam član foruma. U pravilu traže učlanjivanje, većinom besplatno, koristeći metodu prijave tipa KORISNIČKO_IME / ZAPORKA, uobičajeno povezano s korisnikovom adresom u sustavu elektroničke pošte glede identifikacije. Da se usluga foruma ne bi zlorabila na bilo koji način i da se poštuju pravila prihvatljivog ponašanja brinu se administratori - moderatori koje imenuje vlasnik foruma od samih članova foruma koji se obično za tu obvezu dragovoljno prijavljuju. Oni pojedince mogu isključiti i izbrisati iz članstva te izbrisati nepoćudne sadržaje, u osnovi vrše nadzor. Ovisno o broju članova, temi, prometu i vlasniku foruma ovisi s koliko će se poslužitelja programska potpora foruma koristiti.

Namjenu pisanja po svojevoljno odabranim temama ima BLOG (kontrakcija pojma 'web log'), jedna vrsta web stranica koju obično održava pojedinac, organizirana slično kao osobni dnevnik s obzirom na način unosa sadržaja glede opisa nekog događaja ili teme, uz mogućnost obogaćivanja sadržaja grafikom i videom. Kako je riječ o svojevrsnom dnevniku zbivanja, uneseni sadržaji se najčešće prikazuju obrnutim kronološkim redom. Obično se omogućava da čitatelji mogu dopisati svoje komentare na temu koja se trenutno obrađuje.

Jedna od vrlo popularnih je FACEBOOK, društvena mreža gdje korisnik može postaviti svoju sliku, objaviti svoje privatne podatke, opisati svoje interese, objavljivati svoje pisane i fotografske uratke, razvijati nekakve tematske rasprave i slično uz mogućnost da se bilo kojeg od članova primi u 'svoju' grupu ili ga se iz nje isključi. Svojevrsno okupljalište, pa je moguće čak inicirati učinkovite političke, protestne, humanitarne ili neke druge akcije. Sličnu namjenu ima i TWITTER, društvena mreža i mikrobloging servis, koji koristi uslugu razmjene trenutačnih poruka, SMS-a ili web sadržaja. Tu su još 'LinkedIn', 'Myspace', 'Tumblr', 'Instagram' i druge, svaka sa svojim osobitostima. Ono što ih osobito krasi je strahovito brzo širenje informacija, ali i dezinformacija. Dakle, negativni učinci su mogući.

Vrlo specifičan servis Interneta je YOUTUBE. Služi za razmjenu video sadržaja gdje korisnici mogu postavljati, pregledavati i ocjenjivati video zapise, čak do 'Full HD' razlučivosti, poštujući autorskih prava. Zabranjeno je podržavanje pornografije, nasilja, kriminala, sramoćenje i kleveta, te reklame. Radi vlastite zaštite YouTube zadržava pravo na korištenje, preinaku i brisanje postavljenih sadržaja. Sažeto, može se pronaći svašta, od korisnih do nekorisnih sadržaja, ali i jako šaljivih ili zločestih i kritičnih prema svakodnevnih zbivanjima. Bilo da se radi o filmskim i glazbenim uradcima YouTube je biti besplatan medij za promoviranje nekog filmskog autora, glazbenika ili pak političara i zabilježeni su slučajevi kod kojih su osobe ovim putem stekle popularnost i potom prihvaćene od tradicionalnih medija poput štampe, radija i televizije.

U osnovi sve navedeno su web-aplikacije koje u pravilu traže učlanjivanje koje treba potvrditi odgovorom na e-mail poruku poslanu budućem članu. Prijava je obično tipa KORISNIČKO_IME / ZAPORKA ili E-MAIL / ZAPORKA, a korisnik sam bira koji će njegovi osobni podaci biti svima vidljivi postavkama u svom profilu. No za takve mreže usluga jednog poslužitelja obično je nedostatna. Za njihovo funkcioniranje brinu posebno povezane skupine računala-poslužitelja; DATACENTRI. Preteča navedenom sigurno su bili B.B.S-ovi iz doba modemske komunikacije.


Tražilice

Već navedene društvene mreže omogućavaju pretraživanje sadržaja koji pohranjuju i nadziru, ali posebna skupina međusobno povezanih računala-poslužitelja i samih njih u međusobno povezane DATACENTRE. Osnovna ideja je da se svi prijavljeni sadržaji smješteni na nekom ili više poslužitelja mogu pronaći u nekakvom razrađenom imeniku prema interesnim skupinama (sport, muzika, film ...). U tu svrhu sadržaje treba prijaviti vlasniku datacentra koji odobrava uvrštavanje prijavljenih sadržaja i svoja kazala. Napredniji način od navedenog je da se svi prijavljeni sadržaji INDEKSIRAJU i njihove ključne riječi rangiraju prema značaju. Kroz jednostavnu formu za upit upiše se željeni pojam na osnovu kojeg se ponude svi naslovi sadržaja koji ga opisuju u popisu prema ostvarenom rangu. Dakle, u osnovi to je jedna ogromna baza podataka koja se neprestano ažurira.

Gotovo svaka država ima neku svoju internu tražilicu, ali najinteresantnije su one internacionalnog tipa kao YAHOO!, GOOGLE i BING. Navedene su redom kako su nastale, iako su im do njihovog pojavljivanja prethodile inačice koje im danas po mogućnostima nisu ni blizu. Naravno i na njih treba prijaviti željene sadržaje pridržavajući se propisanih pravila. U osnovi sve su orijentirane na pretraživanje HTML teksta ili naziva slika, iako neke od njih umiju raspoznati i druge formate dokumenata i indeksirati ih. Trenutno kao najkompetentniji pretraživač web-sadržaja slovi GOOGLE. Osim globalne pretrage omogućavaju i besplatnu lokalnu pretragu unutar vlastitog prijavljenog mu sjedišta. Algoritam dopisivanja novih naslova, indeksiranja njihovih sadržaja te rangiranja svakodnevno se dorađuje, a mehanizam spremanja podataka i njihovog čuvanja ne svodi se više na kopiranje samih diskova već na neprekidno međusobno preslikavanje sadržaja samih datacentara kojih ima popriličan broj u svijetu, oko četrdesetak. Gledano iz opisane perspektive nešto od vrlo velikog značaja treba čuvati kod njih.


Poslužiteljski centri (DATACENTAR)

Nema dugo da je upravo razvoj tehnologije, brza računala i internet veze, omogućio da korisnik može zakupiti poslužitelj u datacentru, o ispravnosti kojeg brine davatelj usluge, a na koji će korisnik putem FTP usluge postaviti svoje web-sadržaje (web hosting). Naravno usluga se plaća, ali u doba virtualizacije računalnih platformi postaje sve jeftinija i dostupnija s vrlo prihvatljivim cijenama. Što postaviti na poslužitelje i kakav poslužitelj zakupiti ovisi o samom korisniku. Navedeno podrazumijeva i zakup trenutno slobodne domene, odnosno imena sjedišta po kojem sadržaji poslužitelja postaju prepoznatljivi. 'Informatička abeceda' koristi upravo jednog od njih i prijavljena je na prethodno navedene tražilice. Osnovna razlika u odnosu na tražilice je u tome što kod ovih datacentara brigu o sadržaju (podacima) vodi korisnik, a brigu o ispravnosti opreme i raspoloživoj dostupnosti web-sadržaja vodi davatelj ove usluge.

Elektronička izdanja NOVINA i periodičkih ČASOPISA također je jedna od značajnih usluga. Usluga glavnom nije u cijelosti raspoloživa, osim uz pretplatu, koja vrlo često nije velika a omogućava i dostup arhiviranim izdanjima. Slična stvar je s ponudom knjiga i multimedijskih sadržaja. Osim navedenog specijalizirana sjedišta (PORTALI) nude raznolike sadržaje, od dopune prikazanih TV sadržaja, edukativnih sadržaja, zabavnih sadržaja pa do ××× sadržaja. Raznolikost je toliko velika da je sadržaje vrlo teško podijeliti u svega nekoliko kategorija. Navedeno iz temelja mijenja navike korisnika, osobito sve većom popularnošću tableta, koji postaju sastavni dio na primjer besplatne ugostiteljske ponude. Uz jutarnju kavu ne koristiti se neko papirnato izdanje novina nego tablet. Iz navedenog je jasno zašto se kakvoći programa za pregled sadržaja Interneta (browser) pridaje sve veći značaj.

Ono što je uspostavio 'Google' sa svojom 'Android' platformom, a vješto iskoristio 'Facebook' i drugi, i osnova je rada novijih 'Windows' operativnih sustava - skladištenje podataka na jednom mjestu (OneDrive storage), odnosno datacentrima koji se neprekidno međusobno kopiraju i sinkroniziraju podatke i predočavaju se korisniku kao jedinstvena skupina - OBLAK (CLOUD), negdje na Internetu, trend je koji uzima sve više maha kako bi se korisniku omogućilo da koristi svoje podatke bilo gdje i bilo kad, čak i s različitim platformama (PC, tablet, mobitel ...). Da bi se očuvala privatnost korisnika promet prema oblaku mora biti kriptiran, pa ako sigurnost nalaže i sami podaci se kriptiraju. Na tom načelu u suštini funkcioniraju banke i javne ustanove koje korisnicima nude raznolike usluge; plaćanje računa, platni promet, izdavanje raznih dokumenata i tome slično.

Kao što je uobičajeno, usluge treba platiti, po načelu 'Koliko para - toliko muzike.', ali ipak se usluge koje su korisne za opću dobrobit uglavnom se ne naplaćuju.




SAŽETAK:

Broj Internet usluga neprestano raste i one najuspješnije krasi učinkovitost (Internet bankarstvo) ili neka druga specifičnost (FaceBook). Sve je veći broj sjedišta koje nude kupovinu (web-shop) putem usluga Interneta, pa se tako svašta može kupiti koristeći Internet bankarstvo ili specijalizirane usluge (kao PayPal) za plaćanje, te da naručena roba dođe korisniku na kuću bez potrebe za silnim obilaskom dućana. Ne mora se kupovati samo preko specijaliziranih sjedišta firmi. Sjedišta kao 'eBay' ili 'Amazon Marketplace' nude korisnicima širom svijeta da prezentiraju svoje proizvode ili predmete za prodaju uz neku minimalnu proviziju. Naravno postoje i lokalne prodavaonice slične navedenima kao što je sjedište 'Njuškalo' u Hrvatskoj.

Utrošak električne energije može se pratiti upisom očitanja s električnog brojila. Sve veći broj novinskih i televizijskih kuća dio svojih sadržaja objavljuje na svojim sjedištima. Sve veće brzine komunikacije prema krajnjem korisniku omogućavaju upravo razvoj navedenih i sličnih usluga, i autor ovih redaka mišljenja je da će učinkovito društvo počivati upravo na kvaliteti vlastite internet mreže i raznovrsnosti usluga koje preko Interneta može pružiti. Naravno, uz uporabu sigurnosnih protokola i mehanizama glede zaštite korisnika.

 WEB preglednici Pri tome najznačajniju ulogu ima programska potpora WEB preglednika, te pridržavanje preporuka, koje gotovo da su standardi od strane W3C (World Wide Web Consortium) konzorcijuma. World Wide Web Consortium (W3C) je međunarodna zajednica u kojoj članice organizacije svojim stalno zaposlenim osobljem u njoj zajednički javno rade glede razvoja WEB standarda. Gotovo sve usluge raspoložive preko Interneta koriste se upravo posredstvom WEB preglednika preko kojeg se, ispunjavanjem sadržaja raznih ponuđenih formi, dolazi do željenih rezultata. Dapače, čak i uređaji (kao npr. 'WD TV Live' ili 'WD My Book Live') kao sučelje za konfiguriranje koriste WEB preglednik posredstvom WEB-poslužitelja ukomponiranih u njihovu programsku potporu. U suštini sve se svodi na korisnika (client) koji preko preglednika upotrebljava manje ili više interaktivne sadržaje Web stranica na nekom poslužitelju (server). Dakle, tipična korisnik-poslužitelj arhitektura.

Telefonija kao Internet usluga (VoIP - Voice over Internet Protocol) sve više je zastupljena, kao i prijenos TV slike (IPTV - Internet Protocol TeleVision). U odnosu na uobičajene prijenose signala kod ove vrste komunikacije preko namjenskog komunikacijskog kanala, ove usluge baziraju se na prijenosu ogromnog broja pojedinačnih paketa podataka, kako u suštini internet i funkcionira, koji do korisnika dolaze različitim putovima te se na odredištu očitavaju i iz informacija koje nose 'izrađuje' se odgovarajući analogni govorni i TV signal. Osobito za TV sadržaj vrijedi da je riječ o ogromnoj količini podataka, i navedeno je moguće ostvariti samo zbog znatno većih brzina rada i propusnog opsega mrežnih uređaja u posljednje vrijeme. Neosporno je da je broj usluga na Internetu sve veći i raznolikiji. Stoga je podložan zlouporabi i 'objavi' mnoštva netočnih podataka. Pa nije baš istina da se svemu što se pronađe na Internetu može vjerovati. I tko sve to skupa može nadzirati?

Ono što se nikako ne smije zaobići je sve veći porast usluga od većeg značaja za društvo, kako što su upisi u škole, elektronička obrada svjedodžbi, prijava ispita studenata elektroničkim putem, sve veća prisutnost u medicinskim i farmaceutskim uslugama, bolja informiranost glede sadržaja na stranicama raznih ministarstava i slično. Gospodarstvo i turističke usluge mogle bi po značaju biti zasebna tema. Definitivno, vrlo raznolike i korisne usluge koje sigurno imaju značaja u razvoju društva. Sve je više sadržaja tipa e-ovo / e-ono. Jedan od neobičnih servisa je, na primjer, karta posjeta sjedištu kao u primjeru na stranici za pretragu, ili globus posjeta na glavnu stranicu sjedišta (domenu). Korisna usluga je i mjerenje brzine pristupa Internetu, koja se može postaviti na vlastito sjedište ili je nudi podatkovni centar (datacentar) ili pak davatelj Internet usluga (ISP).

Paralela opisanoj računalnoj koncepciji su mobilne komunikacijske mreže, koje osim svoje osnovne namijene - RAZGOVORA, u ponudi je sve više raznolikih usluga, od očitavanja zemljopisne lokacije do preuzimanja igara i glazbe. Mobilni uređaj po svojoj tematici spada u poglavlje 'Informatika u praksi'.

 Natrag
 Tražila
 Dalje

 Početak
 KAZALO  Informatička abeceda
 
Citiranje ove stranice:
Radić, Drago. " Informatička abeceda " Split-Hrvatska. {Datum pristupa}. <http://www.informatika.buzdo.com/>.
Copyright © by Drago Radić. Sva prava pridržana. | Odgovornost