6.2.3. Pogramiranje u QBASIC-u

 Natrag  Programiranje  Dalje


Programiranju se može pristupiti na više načina. Recimo da je cijeli programski kod je jedinstvena cjelina, ili da je cjelokupni kod podijeljen na glavni dio i pod-programe izdvojeni od osnovnog koda ili se pak pozivaju drugi programi da obave zadaću za program koji se izrađuje. Glede jednostavnosti ovdje će se prikazati samo prva mogućnost.

Prva naredba koja će se uporabiti je CLS.

 QBasic - CLS
Slika 6.2.9 Help-ekran ključne riječi CLS.

Zadaća joj je da obriše sliku u prozoru u kojem se program odvija. Bilo bi vrlo nezgodno da ako program krene iz početka, da se vide ispisi prethodnog pokretanja. No nekad možda treba izbrisati tekstualne ispise a ostaviti sliku. Tada će se uporabiti jedna od opcija uz ključnu riječ CLS. Opis na ekranu na slici 6.2.9 ukazuje na to da se QBASIC služi slojevima za prikaz na ekranu i to jedan za tekst a drugi za grafiku, kao da se radi o dvije prozirne slike jedna preko druge (analogno dvjema folijama na grafoskopu). Dakle iz pomoći se vidi da se ne može napisati naredba 'CLS 1 2' jer to sintaksa ne dozvoljava (vitičasta zagrada).

Druga naredba od značaja je CLEAR.

 QBasic - CLEAR
Slika 6.2.10 Help-ekran ključne riječi CLEAR.

Zašto ovu naredbu staviti odmah na početak? Naime QBASIC-ova naredba RUN / START iz ToolBar-a nije ista kao povratak u prvu naredbenu liniju s komandom RESTART. RUN postavlja varijable na početnu vrijednost (nula, naravno), a programski povratak u prvu liniju ne, te se u slučaju vračanja programa na izvršavanje iz početka, bez prekida rada, može dogoditi da su neke varijable sačuvale već izračunatu vrijednost, pa bi tako ukupni broj studenata bio udvostručen i 'kilaža' dvostruko veća, ako bi se rukovodili opisom s prethodnih strana.

Svaki programski kod ima svoj početak i kraj. Za definiranje kraja programskog koda služi naredba END.

 QBasic - END
Slika 6.2.11 Help-ekran ključne riječi END.

Ako se ova naredba ne bi zadala po izvršavanju programskog koda ne bi se na primjer zatvorile sve datoteke kojima se je pristupilo. To bi prilikom ponovnog pokretanja programa moglo onemogućiti pristup nekoj od već otvorenih datoteka jer je već 'zauzeta' (access deny). Osim navedenog iza naredbe END slijede pod-programi koji su jako korisni ako se pozivaju sa više mjesta iz glavnog programa, te se isti programski kod ne mora više puta pisati. No treba razlučiti da END i END IF nisu dvije iste stvari. Prva naredba prekida program a drugu programsku strukturu unutar programa koja započinje sa IF ključnom riječi. Dakle, unutar glavnog koda programa može biti više zatvaranja programskih struktura, ali je samo jedan kraj programa. Unutar glavnog programskog koda nije dobro koristiti naredbu END za prestanak rada programa na više mjesta.

Dakle, prema navedenom od početka osnovna struktura nekog programa bila bi prema narednoj slici:

 QBasic programski kod
Slika 6.2.12 Načini pisanja programskog koda u QBASIC-u.

QBASIC dozvoljava pisanje koda sa i bez brojčanih oznaka ispred svake naredbene linije. Da bi primjeri nadalje lakše shvatili biti će prikazani s brojevima ispred svake programske linije. Broj linije je nebitan, važan je sam ispravan slijed. Na primjer 10, 20, 90 isto je kao da je napisano 1, 2, 9 ali je tada premalo mjesta za dodavanje naredbi između 2 i 9. Stoga je bolje koristiti veće brojevne raspone.




SAŽETAK:

Sve prikazano u poglavlju 6.2 samo je kratki naputak kako početi koristiti QBASIC programski alat. Nužno je koristiti Help-prikaze i poštovati pravilan izbor varijabli. Da bi se lakše snašli može se unaprijed definirati kojega će tipa biti varijable koje počinju s nekim slovom. Tako se može na primjer odrediti da sve brojčane varijable tipa 'integer' imaju početna slova 'I-K' te 'M-N'. Nadalje da 'long integer' počinju sa slovima 'L' i 'O'. Nadalje, neka 'double-precision' varijable počinju sa slovima 'D-E', a 'single-precision' s početnim slovima 'F-G', konstante neka uvijek imaju prva slova 'A-C', a tekstualne 'string' varijable 'R-S'. Na taj način ne treba se dodavati sufiks varijablama koje počinju s definiranim početnim slovima. Ostalo po volji.

Prema navedenom mali dodatak prethodnoj slici napravio bi slijedeći programski kod:

      10 CLS        ' Naredba za brisanje ekrana
      11 CLEAR      ' Naredba za brisanje sadrzaja svih varijabli
      12 DEFINT I-K, M-N
      13 DEFLNG L, O
      14 DEFDBL D-E
      15 DEFSNG F-G
      16 DEFSTR R-S
      17 CONST CPI = 3.14592927#
      20 REM Od ovog broja nadalje pocinje programski kod
      .
      .
      .
      .
      999 END        ' Zavrsetak osnovnog programskog koda 
      1000 REM Od ovog broja nadalje pocinju pod-programi

Definirana su početna slova za pojedine tipove varijabli, a sukladno sintaksi prema slici 6.2.7 dodani su komentari za programske linije 10,11 i 999. Linije 20 i 1000 imaju ključnu riječ REM što upućuje na komentar (remark).

 Natrag
 Tražila
 Dalje

 Početak
 KAZALO  Informatička abeceda
 
Citiranje ove stranice:
Radić, Drago. " Informatička abeceda " Split-Hrvatska.
{Datum pristupa}. <http://www.informatika.buzdo.com/>.
Copyright © by Drago Radić. Sva prava pridržana. | Odgovornost