6.2. PROGRAMIRANJE

U prethodnom poglavlju već je rečeno da je izbor jezičkog procesora - alata za programiranje, jedna od faza razvoja programske potpore. Koji izabrati? Izbor je vrlo širok. Prvo treba razlučiti da li će se programski proizvod koristiti na jednoj ili više platformi odnosno hoće li se izvršavati u:

• DOS okruženju
• Windows okruženju
• Unix okruženju
• Specifičnom okruženju

ili na nekom od drugih okruženja, ili pak mora zadovoljiti rad na više okruženja. Potom po izboru platforme treba izabrati onaj jezički procesor koji će pružiti mogućnost izrade programske potpore po svim potrebnim zadanim elementima, na primjer da se izvršava u Windows XP okruženju, omogućava dostup vlastitim bazama podataka ili može pristupiti bazama podataka drugih proizvođača, ima potporu za pristup podacima na nekom poslužitelju preko Interneta i slično.

Dobar izbor za Windows XP platformu bio je na primjer 'Borland Delphi Studio', firme Borland Software Corporation, dostupan kao četiri različita proizvoda za izradu programske potpore i to:

Mogućnosti pojedinih od navedenih delphi_proizvoda u prethodnoj listi, označenih redno od 1 do 4, date su u narednoj komparativnoj tablici:

Osim navedenog postoje i moćniji i slabiji jezički procesori, i naravno noviji iz opisane porodice alata. Navedeni primjer datira još iz 2002 godine, ali lijepo ilustrira što bi jedan profesionalni alata za programiranje trebao sadržavati. Noviji proizvod navedene firme za brzi razvoj programske potpore u Windows okruženju je 'CodeGear RAD Studio 2007' (Rapid Application Development), raspoloživ u tri edicije slično primjeru osim što nema besplatne 'Personal' verzije, kombinira 'Delphi for .NET' i 'C++Builder' u jedinstveno programsko okruženje za razvoj korisničkih, korisnik-poslužitelj i web aplikacija uz podršku za mnoštvo različitih baza podataka. Danas, kada je gotovo svugdje prisutno grafičko sučelje dobro je izabrati jezički procesor koji se koristi upravo njime, te da posjeduje 'čarobnjake', odnosno alate za brzu i jednostavnu izradu na primjer formi za unos podataka, izvješća i slično, što je osobito korisno za početnike. Iskusni korisnik može napisati izvorni kod (source code) u običnom editoru, kao što je 'Notepad' u Windows okruženju, te s alatima za 'linkanje' i 'kompajliranje' od njega načiniti izvršivu '.com' ili '.exe' datoteku za Windows okruženje.

Osoba koja se bavi izradom programske potpore često se naziva PROGRAMER, a alati za izradu programske potpore s kojima se služi nazivaju se programerski alati. Firma Microsoft za razvoj programske potpore nudi alate prikazane na narednim slikama besplatno, uz registriraju korisnika ako je potrebno, što nije od značaja ako se poštuju prava koja su naveli u licenčnim uvjetima. Naredne slike s kratkim opisom svakog od njih ujedno su spojnice prema stranicama gdje se može više saznati o pojedinim programskim alatima i preuzeti ih.

'Express Edition' su jednostavni programerski alati laki za upotrebu i laki za učenje. Proizvodi koji su kreirani za one kojima je programiranje hobi, učenike, studente i neprofitabilne organizacije. Kao takvi, nemaju sve funkcije koje se mogu naći u potpunim profesionalnim inačicama. Svako 'Express Edition' izdanje sadrži dobru dokumentaciju koja će pomoći programeru-početniku da brzo nauči koncepte koji su neophodni da bi se izgradile napredne aplikacije. Korisnička sučelja su dobro organizirana kako bi se osiguralo razumljivost u procesu učenja. Nova generacija programerskih alata zasigurno će morati podržati izradu aplikacija koje će uspješno koristiti prednosti procesora s više jezgri i višenitnost, kao i nadolazeći koncept uspješnog korištenja resursa GPU.

Apsolutni korisnik početnik izabrati će za učenje neki još jednostavniji alat za izradu programske potpore, kao na primjer 'MS-DOS QBasic' ili 'MS-DOS QuickBASIC' firme Microsoft Corporation. Navedeni alat doživio je brojna poboljšanja i verzije od kojih je najslabija 1.0 pod nazivom QBasic a najmoćnija 4.5 pod nazivom QuickBASIC (Quick Beginner's All-Purpose Symbolic Instruction Code). U Windows 9x okruženju ukomponiran je jezički procesor 'MS-DOS QBasic' verzija 1.1 koji može poslužiti kao osnova za učenje izrade programske potpore.

Slika 6.2.2 Uvodni prozor programske potpore QBasic.

Navedena programska potpora, odnosno programerski alat, spada u grupu interpretera i u ovoj verziji nema mogućnost 'kompajliranja', odnosno kreiranja izvršive datoteke. Ovo je na neki način besplatna verzija alata QuickBasic koji navedenu mogućnost ima. Osnove razvoja programske potpore, odnosno 5. i 6. faza prema poglavlju 6.1, nadalje će se prikazati upravo u alatu 'MS-DOS QBasic' verzija 1.1. Na Internetu se mogu pronaći besplatni alati slični navedenom koji u potpunosti poštuju sintaksu BASIC-a i imaju dodatne mogućnosti glede kreiranja formi i prozora pa čak i izrade izvršive datoteke, ali su prilagođeni Windows okruženju, kao što su 'ThinBasic BASIC Interpreter', 'Emergence BASIC (EBASIC)' ili sve popularniji 'FreeBASIC compiler' dizajniran u verzijama za DOS, Linux ili Windows okruženje. Novi proizvod iz Redmonda - 'Microsoft Small Basic', konceptualno mali i jednostavan programski jezik, jednostavan za učenje s pristupačnim razvojnim 'windows' okruženjem koje je u osnovi uvod u 'express' ili 'profesionalne' alate, moguće je najbolji izbor za početnike. Sa stanovišta učenja kompatibilni su s opisima koji slijede u narednim poglavljima.

Za profesionalnu uporabu dosta su popularni MS Visual C++ i Java programerski alati, te nova generacija profesionalnih razvojnih alata .NET grupe proizvoda firme Microsoft. Za profesionalan rad jako je važno da programerski alati znaju 'raditi' s bazom podataka, jednom vrstom ili više njih, kao što su SQL ili ORACLE. Sve se više zahtijevaju web-olike aplikacije te mogućnost rada s PHP (Hypertext Pre-processor) skriptnim jezikom i pristupa bazama podataka smještenih na web-poslužitelju preko njega.

SAŽETAK:

Iz dosad navedenog jasno je da bavljenje programiranjem, odnosno razvojem programske potpore, iziskuje obrazovanje te stjecanje znanja i vještina u svrhu razvijanja sposobnosti apstrakcije, odnosno sposobnosti raščlanjivanja i sagledavanja problema ili zadatka s različitim pristupima glede njegovog rješavanja uz odvajanje bitnih od nebitnih svojstava. Banalni primjer je izračunavanje trigonometrijskih funkcija. Prihvaćanje gotovih činjenica bez razmišljanja, kao na primjer vrijednosti osnovnih kutova bez sposobnosti predočavanja o načinu kako su ustanovljene prilikom kruženja jediničnog vektora u koordinatnom sustavu, nije osobitost koja odlikuje učinkovitog programera. Dali je u razvoju programske potpore za knjigovodstveni servis bitna točnost izračuna na više od dvije decimale? Ili jedan potpuno matematički problem; 1/3=0.333333... <=> 0.333333...×3=1? Dali brojiti 1, 2, 3... ili 1.000, 2.000, 3.000... i kada?

Poznavanje engleskog jezika, matematike, fizike, tehničkog crtanja, likovnog, glazbenog i sličnih 'nepotrebnih' znanja glede navedenog nije na odmet, dapače permanentno cjeloživotno obrazovanje, školsko i samostalno, preduvjet je za uspješan rad dobrog programera kojemu programiranje može postati posao. Kakav posao? Recimo:

• dizajn i administracija baza podataka,
• dizajn i programiranje sučelja (desktop),
• programiranje web aplikacija i web dizajn,
• programiranje mrežne programske potpore (NOS),
• programiranje upravljačkih programa uređaja (driver),
• programiranje uslužnih-pomoćnih programskih alata (utility),
• programiranje multimedijskih alata,
• programiranje i dizajn igara, simulatora ...
• programiranje razvojnog okruženja - programerskih alata,
• programiranje operativnih sustava,
• programiranje mikrokontrolera,
• programiranje BIOS-a,
• instalacija, održavanje i konfiguriranje .....
• i još štošta drugo .....

Programska potpora za računovodstveni servis ili urudžbeni ured, ovisno o obimu posla, broju uposlenika u njima i raspoloživoj računalnoj opremi, može sadržavati malo ili prilično od navedenog, a u razvoju programske potpore može učestvovati jedna ili više osoba. Izrada kvalitetne računalne igre, na primjer, traži napredne vještine od njenog samog dizajna pa do izrade programskog koda za operativni sustav na kojem će se igra koristiti. Vrlo je teško od jedne osobe očekivati uspješnost i zavidnu vještinu u više kategorija, a objedinjavanje djelatnosti vještih osoba u cilju ostvarivanja željenih rezultata također je vještina. Timski rad je neophodan. Od ideje pa do njenog ostvarenja dug je put. Uspješan i relativno brz primjer ostvarivanja cilja je 'Google'. Dakle, potrebna su poprilična znanja, vještina u prepoznavanja problema ili zadatka i jasna vizija njegovog rješavanja.