Datotečni sustav; etc, mnt, proc, tmp

 Natrag  Struktura datotečnog sustava  Dalje


 etc U ovom imeniku nalaze se imenici i datoteke koji služe za konfiguraciju sustava. Koriste ih sva programska potpora i korisnici. Na temelju ovih zapisa i korisnikov imeniku mogu se kopirati i izraditi korisnikove konfiguracijske datoteke po načelu pripravljanja konfiguracije na osnovu uzorka u [/etc]. Na prvi pogled izgleda vrlo nezgrapno, ali je jako korisno da je gotovo sve odvojeno u zasebne cjeline te ako se pogriješi u podešavanju neke konfiguracijske datoteke, ne narušava se konzistentnost sustava. Prije podešavanje neke konfiguracijske datoteke dobro je original negdje kopirati. Windows OS ovo drži na okupu u jednoj bazi koja se zove 'registry'. Dakle dva potpuno suprotna koncepta. Ima još jedna značajna razlika; u ovom imeniku konfiguracijske datoteke nikad se automatski ne nadopunjuju sa sadržajima koji nisu izravno vezani za rad sustava dok 'registry' pamti sve kao na primjer zadnje izvršeno mjesto preuzimanja neke datoteke pa će tako zapamtiti i adresu neke 'zločeste' stranice i akciju koju treba poduzeti, što lako zlorabe nehotice preuzeti maliciozni programi čiju prisutnost u sustavu korisnik u većini slučajeva ne primjećuje.

Ono što je bitno naglasiti je da su sve datoteke u ovom imeniku tekstualne datoteke u ASCII kodu, te da je po promjeni konfiguracije odgovarajući proces (servis) moguće zaustaviti i ponovo pokrenuti kako bi se učitala nova konfiguracija. Ako programska potpora zahtijeva više od jedne konfiguracijske datoteka, tada se sve njoj pripadno nalazi u zasebnom imeniku. Slijedi popis koji je mali dio onoga što ovaj imenik sadrži i koji su možda najznačajniji za korištenje sustava, nakon što se sve podesi prilikom instalacije.

 voda:/etc# ls -alh
 total 492K
drwxr-xr-x 52 root root 4.0K 2010-08-01 00:34 .
drwxr-xr-x 21 root root 4.0K 2010-04-18 11:44 ..
drwxr-xr-x 3 root root 4.0K 2010-04-18 11:44 acpi
-rw-r--r-- 1 root root 3.0K 2010-04-18 11:43 adduser.conf
: drwxr-xr-x 4 root root 4.0K 2010-07-31 22:01 apt
-rw-r--r-- 1 root root 1.5K 2008-05-12 21:02 bash.bashrc
:
drwxr-sr-x 2 root bind 4.0K 2010-07-31 22:13 bind
:
drwxr-xr-x 2 root root 4.0K 2010-04-18 11:43 cron.d
drwxr-xr-x 2 root root 4.0K 2010-07-31 22:01 cron.daily
drwxr-xr-x 2 root root 4.0K 2010-04-18 11:43 cron.hourly
drwxr-xr-x 2 root root 4.0K 2010-04-18 11:43 cron.monthly
-rw-r--r-- 1 root root 724 2008-09-28 11:33 crontab
drwxr-xr-x 2 root root 4.0K 2010-04-18 11:43 cron.weekly
:
-rw-r--r-- 1 root root 6 2010-06-18 17:12 debian_version
drwxr-xr-x 2 root root 4.0K 2010-07-31 22:17 default
:
-rw-r--r-- 1 root root 455 2010-04-18 11:41 fstab
:
-rw-r--r-- 1 root root 543 2010-07-31 22:17 group
-rw------- 1 root root 532 2010-04-18 11:56 group-
-rw-r----- 1 root shadow 455 2010-07-31 22:17 gshadow
-rw------- 1 root root 447 2010-04-18 11:56 gshadow-
-rw-r--r-- 1 root root 9 2006-08-07 19:14 host.conf
-rw-r--r-- 1 root root 5 2010-04-18 11:43 hostname
-rw-r--r-- 1 root root 259 2010-04-18 11:43 hosts
-rw-r--r-- 1 root root 579 2010-04-18 11:43 hosts.allow
-rw-r--r-- 1 root root 878 2010-04-18 11:43 hosts.deny
drwxr-xr-x 2 root root 4.0K 2010-07-31 22:17 init.d
:
-rw-r--r-- 1 root root 2.0K 2008-08-12 16:09 inittab
:

-rw-r--r-- 1 root root 909 2010-07-31 22:17 passwd
-rw------- 1 root root 909 2010-07-31 22:17 passwd-
:
drwxr-xr-x 2 root root 4.0K 2010-04-18 11:55 rc0.d
drwxr-xr-x 2 root root 4.0K 2010-07-31 22:17 rc1.d
drwxr-xr-x 2 root root 4.0K 2010-07-31 22:17 rc2.d
drwxr-xr-x 2 root root 4.0K 2010-07-31 22:17 rc3.d
drwxr-xr-x 2 root root 4.0K 2010-07-31 22:17 rc4.d
drwxr-xr-x 2 root root 4.0K 2010-07-31 22:17 rc5.d
drwxr-xr-x 2 root root 4.0K 2010-04-18 11:55 rc6.d
-rwxr-xr-x 1 root root 306 2010-04-18 11:42 rc.local
drwxr-xr-x 2 root root 4.0K 2010-07-31 22:17 rcS.d
-rw-r--r-- 1 root root 48 2010-08-01 00:34 resolv.conf
:
-rw-r----- 1 root shadow 649 2010-07-31 22:17 shadow
-rw------- 1 root root 649 2010-07-31 22:17 shadow-
-rw-r--r-- 1 root root 155 2010-04-18 11:42 shells
:
drwxr-xr-x 4 root root 4.0K 2010-07-31 22:17 X11 voda:/etc#

Imenik [bind] sadrži u sebi podatke koji opisuju kako se vide računala koja su u mreži, odnosno povezuje ime računala s ovdje upisanom domenom i s dodijeljenom im IP adresom, te podatak o nadređenom imeničnom poslužitelju (name server) koji ovaj poslužitelj ima u sličnom popisu. Dakle tu je plan lokalne mreže. Izmjene se 'uvode u rad' ponovnim pokretanjem pripadnog servisa kako slijedi:

 voda:/# /etc/init.d/bind9 restart
 Stopping domain name service...: bind.
 Starting domain name service...: bind.
 voda:/#

Skripta se može pokrenuti i iz imenika u kojem se nalazi:

 voda:/# cd /etc/init.d
 voda:/etc/init.d#
 voda:/etc/init.d# ./bind9 restart
 Stopping domain name service...: bind.
 Starting domain name service...: bind.
 voda:/etc/init.d#

U imeniku [init.d] nalaze se skripte koje služe za pokretanje ili zaustavljanje pojedinih servisa i prethodni primjer je uporaba jedne od njih te ogovori koji se dobiju prilikom njenog izvršavanja. Svaka skripta je popis komandi kojeg interpretira školjka i njen početak i kraj izgleda otprilike ovako:

 voda:/etc/init.d# cat apache2 
 #!/bin/sh -e
 #
 # apache2               This init.d script is used to start apache2.
 #                       It basically just calls apache2ctl.
 #
 ENV='env -i LANG=C PATH=/usr/local/bin:/usr/bin:/bin'
      :
      :
   if $APACHE2CTL start; then
     log_end_msg 0
   else
     log_end_msg 1
   fi
 ;;
 *)
 log_success_msg 'Usage: /etc/init.d/apache2 {start|stop|restart|reload|force-reload}'
 ;;
 esac
 voda:/etc/init.d#

Prvi red skripte, obojan u ljubičasto, ukazuje gdje se nalazi izvršiva datoteka školjke koja će interpretirati nanizane komande. U ovom slučaju ' sh ' školjka koje će se uporabiti, a to je u stvari simbolička spojnica prema bash datoteci. Crvenom bojom prikazani su argumenti koji se mogu uporabiti prilikom uporabe skripte. Sve skripte nemaju tako veliki broj raspoloživih argumenata. Na skripte u imeniku [init.d] vode spojnice iz imenika [rc0.d] do [rcS.d]. Sam naziv imenika ukazuje da su povezani s nivoima uporabljivosti računala opisanih u poglavlju 5.1.1. Dio sadržaja na primjer imenika [rc1.d] je:

 voda:/etc/rc1.d# ls -alh
 total 12K
drwxr-xr-x 2 root root 4.0K 2010-07-31 22:17 .
drwxr-xr-x 52 root root 4.0K 2010-08-01 00:34 ..
lrwxrwxrwx 1 root root 14 2010-04-18 11:43 K11cron -> ../init.d/cron
lrwxrwxrwx 1 root root 13 2010-07-31 22:17 K84ssh -> ../init.d/ssh
lrwxrwxrwx 1 root root 15 2010-04-18 11:55 K85bind9 -> ../init.d/bind9
lrwxrwxrwx 1 root root 16 2010-04-18 11:55 K85lwresd -> ../init.d/lwresd
lrwxrwxrwx 1 root root 15 2010-04-18 11:44 K88acpid -> ../init.d/acpid
lrwxrwxrwx 1 root root 17 2010-04-18 11:43 K90rsyslog -> ../init.d/rsyslog
-rw-r--r-- 1 root root 369 2007-12-23 12:04 README
lrwxrwxrwx 1 root root 19 2010-04-18 11:42 S30killprocs -> ../init.d/killprocs
lrwxrwxrwx 1 root root 16 2010-04-18 11:42 S90single -> ../init.d/single
voda:/etc/rc2.d#

Ako se zada komanda ' init 1 ' slijedno se pokreću skripte u imeniku [rc1.d] koje počinju sa slovom ' S ', a ako se napušta ovaj nivo izvršavaju se skripte koje počinju sa slovom ' K '. Ako ima potrebe spriječiti izvršavanje neke skripte treba joj promijeniti ime, najbolje promjenom prvog velikog slova imena u malo. Naravno treba pročitati što piše u datoteci README :-). Datoteka inittab definira nivoe uporabljivosti sustava i programe koji su u njima aktivni. Ovo je u biti konfiguracijska datoteka koja definira što će raditi komanda ' init ' po uključivanju računala.

 voda:/etc# cat inittab
 # /etc/inittab: init(8) configuration.
 # $Id: inittab,v 1.91 2002/01/25 13:35:21 miquels Exp $
 # The default runlevel.
 id:2:initdefault:
 # Boot-time system configuration/initialization script.
 # This is run first except when booting in emergency (-b) mode.
 si::sysinit:/etc/init.d/rcS
 # What to do in single-user mode.
 --:S:wait:/sbin/sulogin
 # /etc/init.d executes the S and K scripts upon change
 # of runlevel.
 #
 # Runlevel 0 is halt.
 # Runlevel 1 is single-user.
 # Runlevels 2-5 are multi-user.
 # Runlevel 6 is reboot.
	     :
      :
 voda:/etc#

Datoteka /etc/debian_version sadrži podatak 5.0.5, pet ASCII znakova. Treba zapaziti da je ime datoteke sastavljeno od dvije riječi razmaknute znakom ' _ '. Nije preporučljivo koristiti 'SPACE' karakter u nazivima datoteka.

Sadržaj datoteke /etc/fstab već je prikazan i primjerima na slici 5.1.1 i 5.1.6. Popis particija koje treba montirati po uključivanju računala.

Datoteka hostname čuva podatak o imenu računala, a datoteka networks i datoteka interfaces u imeniku [network] pokazuju kako treba podesiti parametre mrežne Ethernet kartice. Sve su kako je već rečeno tekstualne datoteke u koje se po znaku ' # ' mogu dodavati proizvoljni komentari da se ne mora pamtiti koje su dopune izvršene.

 voda:/etc# cat hostname
 voda                                 (ime računala korisnika)
 voda:/etc#
 voda:/etc# cat networks
 default         0.0.0.0
loopback 127.0.0.0
link-local 169.254.0.0 (APIPA - automatsko generiranje DHCP postavki) localnet 192.168.0.0 (adresa računala korisnika u mreži)
voda:/etc# voda:/etc# cat network/interfaces # This file describes the network interfaces available on your system # and how to activate them. For more information, see interfaces(5). # The loopback network interface auto lo iface lo inet loopback # The primary network interface allow-hotplug eth0 iface eth0 inet static address 192.168.0.11 network 192.168.0.0 netmask 255.255.255.0 gateway 192.168.0.1 voda:/etc#

Podaci u konfiguracijskim datotekama koji se odnose na ime računala i mrežne postavke mogu se prema potrebi promijeniti. Nove vrijednosti postaju aktivne nakon ponovnog pokretanja računala, komandama ' reboot ' ili ' init 0 '. Računalo se isključuje komandama ' halt ' ili ' init 6 '.

Podatke o korisnicima sadrže datoteke passwd, shadow, group i gshadow, od kojim svaka ima zaštitnu kopiju u istoimenoj datoteci koja završava znakom ' - '. Datoteka passwd sadrži podatke o korisniku svrstane po kategorijama koje su međusobno odvojene znakom ' : ', kao u narednom primjeru za jedan poslužitelj.

 mak:/etc# cat passwd | more
 root:x:0:0:root:/root:/usr/bin/tcsh
 daemon:x:1:1:daemon:/usr/sbin:/bin/sh
 bin:x:2:2:bin:/bin:/bin/sh
 sys:x:3:3:sys:/dev:/bin/sh
 sync:x:4:65534:sync:/bin:/bin/sync
 games:x:5:60:games:/usr/games:/bin/sh
 man:x:6:12:man:/var/cache/man:/bin/sh
 lp:x:7:7:lp:/var/spool/lpd:/bin/sh
 mail:x:8:8:mail:/var/mail:/bin/sh
     :
 pinst:x:3001:201:Protouser Djelatnici,KTF:/home/pinst:/bin/false
 pstud:x:3002:202:Protouser Student,student:/home/pstud:/bin/false
 pstudp:x:3003:203:Protouser Pdiplomant,pdiplomant:/home/pstudp:/bin/false
 psurad:x:3004:204:Protouser Suradnik,suradnik:/home/psurad:/bin/false
 pcarnet:x:3005:205:Protouser CARNet,carnet:/home/pcarnet:/bin/false
     :
 eni:x:5001:201:Eni Generalic,djelatnik:/home/eni:/bin/bash
 drago:x:5002:201:Drago Radic,djelatnik:/home/drago:/bin/tcsh
     :
 mak:/etc#

Iz datoteke passwd se kako za servis tako i za korisnima može pročitati - KORISNIČKO_IME : oznaka postojanja zaporke : korisnikov ID (UID) : Grupni ID (GID) : opis koji za korisnika sadrži ime i prezime : radni imenik : tip školjke koju koristi. Iz popisa se vidi da korisnik Drago koristi naknadno instaliranu školjku tcsh (The exTended C-SHell) drugačijih mogućnosti od podrazumne školjke bash. U svrhu zaštite nekim servisima i neaktivnim korisnicima školjka je onemogućena (false). Nazivi tcsh, bash i false su izvršive datoteke u [/bin] imeniku koje predstavljaju komandne interpretere (školjku) različitih osobitosti. Slično je organizirana datoteka shadow koja opisuje - KORISNIČKO_IME : metoda kriptiranja ($1$ označava MD5 metodu kriptiranja) i kriptirana zaporka : gdje je ' x ' broj dana od 01.01.1970. godine koji se odnosi na razne vremenske osobitosti zaporke (man shadow):

 mak:/etc# cat shadow | more
 root:$1$zzzzzzzzzzz....zzzzzzzzzz:13443:0:99999:7:::
 daemon:*:12398:0:99999:7:::
 bin:*:12398:0:99999:7:::
 sys:*:12398:0:99999:7:::
 sync:*:12398:0:99999:7:::
 games:*:12398:0:99999:7:::
 man:*:12398:0:99999:7:::
 lp:*:12398:0:99999:7:::
 mail:*:12398:0:99999:7:::
     :
 pinst:*LK*:12500:::::20000:
 pstud:*LK*:12500:::::20000:
 pstudp:*LK*:12500:::::20000:
 psurad:*LK*:12500:::::20000:
 pcarnet:*LK*:12500:::::20000:
     :
 eni:$1$xxxxxxxxxxx....xxxxxxxxxx:12500:::::20000:
 drago:$1$xxxxxxxxxxx....xxxxxxxxxx:14000:::::20000:
     :
 mak:/etc#

Ako je na mjestu zaporke ili ispred nje znak ' * ' ili ' ! ', znači da je korisnički_račun zaključan. Nije baš mudro ovo mjesto ostaviti prazno :-). Broj 14000 znači da je u tom polju datum 01.svibanj 2008. godine. Razlika u datumima lako se preračuna u broj dana pomoću nekog tabličnog kalkulatora (EXCEL na primjer).

Datoteka group sadrži podatke o pripadnosti korisnika ili servisa nekoj grupi. Prilikom otvaranja korisničkog_računa otvara se ID grupe i grupa koja pripada korisniku. Tako svaki korisnik ima svoju grupu. Grupa može biti zaštićena zaporkom (znak ' x ') u datoteci gshadow i njenom zaštitnom kopijom. Podrazumno 'korisnički računi' grupe su onemogućeni i ova mogućnost rijetko se koristi.

 mak:/etc# cat group | more
 root:x:0:
 daemon:x:1:
 bin:x:2:
 sys:x:3:
 adm:x:4:logcheck
 tty:x:5:
 disk:x:6:
 lp:x:7:lp
 mail:x:8:dovecot
     :
 www-data:x:33:drago,eni,jagoda
     :
 inst::201:drago
 stud::202:drago
 studp::203:drago
 surad::204:drago
 carnet::205:drago
     :
 mak:/etc#

Za administraciju je dosta nezgodno održavati za svakog korisnika svoju grupu, te se radije koristi rješenje da se proglase grupe prema statusu korisnika u sredini. Tako je u primjeru na slici pripravljeno pet grupa (GID 201 do 205) i novi korisnik se prilikom kreiranja korisničkog_računa pridružuje jednoj od njih, prema izrađenom predlošku za tu grupu. Grupa može sadržavati više članova ili grupa kako je dano u primjeru za grupu ' www-data '. Administrator je pridodan svakoj pripravljenoj grupi radi lakšeg održavanja.

Svaki poslužitelj sadrži SOA zapis u datotekama hosts.db i hosts.rev koji ga identificira u mreži, kao i računala koja mu pripadaju (alfa, beta ...). Prva datoteka sadrži slijedeće:

mak:/# cat /etc/bind/hosts.db
$TTL 86400
@       SOA     mak.ktf-split.hr.       hostmaster.mak.ktf-split.hr.    (
        2010051001      ; Serial number as date and two digit number - YYMMDDXX
        28800           ; Refresh in seconds - 28800 = 8 Hours
        7200            ; Retry in seconds - 7200 = 2 Hours
        604800          ; Expire in seconds - 3600000 = 1 Week
        86400   )       ; Minimum TTL in seconds - 86400 = 24 Hours
                NS      mak.ktf-split.hr.
                NS      duje.st.carnet.hr.
                NS      bjesomar.srce.hr.
localhost       A       127.0.0.1
bindmaster      CNAME   mak
dns             CNAME   mak
www             CNAME   mak
proxy           CNAME   mak
mail            CNAME   mak
smtp            CNAME   mak
pop             CNAME   mak
ftp             CNAME   mak
ntp             CNAME   mak
;
ktf-split.hr.   MX      5       mak
;
; %HOSTS_START%
;
alfa            IN      A       161.53.32.100
beta            IN      A       161.53.32.200
;
; %HOSTS_END%

Druga navedena datoteka sadrži zapise koji omogućavaju dohvat računala u popisu (alfa, beta ...) preko IP adrese:

mak:/# cat /etc/bind/hosts.rev
$TTL 86400
@       SOA     mak.ktf-split.hr.       hostmaster.mak.ktf-split.hr.    (
        2010051001      ; Serial number as date and two digit number - YYMMDDXX
        28800           ; Refresh in seconds - 28800 = 8 Hours
        7200            ; Retry in seconds - 7200 = 2 Hours
        604800          ; Expire in seconds - 3600000 = 1 Week
        86400   )       ; Minimum TTL in seconds - 86400 = 24 Hours
                NS      mak.ktf-split.hr.
                NS      duje.st.carnet.hr.
                NS      bjesomar.srce.hr.
;
; %HOSTS_START%
;
100     IN      PTR     alfa.ktf-split.hr.
200     IN      PTR     beta.ktf-split.hr.
;
; %HOSTS_END%

Zaglavlje obje datoteke je isto i to je osnovno obilježje poslužitelja kojima je u DNS sustavu podređen. U slučaju preinake sadržaja bilo koje od ovih datoteka XX treba povećati za jedan ako se promjene rade isti dan, odnosno promijeniti YYMMDD ako se promjene ne rade isti dan.

 mnt Ovaj imenik u osnovi je prazan, ali je zamišljen kao podrazumno mjesto za točku vezivanja (mount point), na koju će se montirati nestandardni datotečni sustavi ili uređaji koji takve sustave podržavaju kao: disketni uređaj, CD / DVD uređaj, USB uređaji, Windows particija, OS/2 particija ili nešto slično. Već je rečeno koji su datotečni sustavi ukomponirani u jezgru, a ostali se mogu dohvatiti ako su za njih instalirani raspoloživi moduli.

 voda:/mnt# ls -alh
 total 8.0K
 drwxr-xr-x  2 root root 4.0K 2010-01-25 04:41 .
 drwxr-xr-x 21 root root 4.0K 2010-04-18 11:44 ..
 voda:/mnt#

Neki operativni sustavi za ovu svrhu koriste pripravljene točke montiranja u imeniku [/media], na primjer:

 voda:/media# ls -alh
 total 16K
 drwxr-xr-x  4 root root 4.0K 2010-04-18 11:41 .
 drwxr-xr-x 21 root root 4.0K 2010-04-18 11:44 ..
 lrwxrwxrwx  1 root root    6 2010-04-18 11:41 cdrom -> cdrom0
 drwxr-xr-x  2 root root 4.0K 2010-04-18 11:41 cdrom0
 lrwxrwxrwx  1 root root    7 2010-04-18 11:41 floppy -> floppy0
 drwxr-xr-x  2 root root 4.0K 2010-04-18 11:41 floppy0
 voda:/media#

Kada se na primjer neki CD medij zakači za ovaj imenik [/mnt] ili u njemu neki kreirani imenik, ulaskom u imenik koji 'drži' montirani uređaj mogu se pročitati sadržaji medija koji je u uređaju. S druge strane ako se u grafičkom okruženju umetne muzički CD u uređaj preko već pripravljene točke spajanja u imeniku [/media] sadržaj CD medija odmah je raspoloživ za slušanje posredstvom odgovarajuće aplikacije. Sadržaj medija se prema primjeru može očitati ulaskom u podimenike [cdrom0] i [floppy0], naravno ako je medij umetnut u uređaj.


Primjer III

Povezivanje USB stick-a (uređaja) za računalo.

Kako navedena radnja zadire u sam sustav može je obaviti samo administrator. Kada se stick priključi, slijedi njegovo prepoznavanje kao uređaja-diska te treba prema prikazanim porukama koje slijede po njegovom prepoznavanju ustanoviti kako je uređaj prepoznat ('sda' ili 'sdb' ili neki drugi naziv). Kada se stick priključi i prepozna kao uređaj da bi se mogao dohvatiti treba ga 'vezati' za neki imenik, npr ' mnt ', bilo da već postoji ili ga prethodno treba izraditi imenik komandom ' mkdir ' s navedenim nazivom ili nekim drugim nazivom po volji.

   mount ime_uređaja točka_vezivanja     (osnovna sintaksa)

   voda:~# cd /                          (nalog za prelazak u korijen imenične strukture)
   voda:/#
   voda:/# mkdir mnt                     (izrada imenika ako već nije kreiran
                                          prilikom instalacije operativnog sustava)
   voda:/# mount /dev/sdb /mnt           (pridruživanje uređaja 'sdb' imeniku 'mnt')
   voda:/# cd /mnt                       (prelazak na pridruženi uređaj)
   voda:/mnt#

Sada su dohvatljivi svi sadržaji stick-a i mogu se pročitati komandom ' ls ', kopirati njegovi sadržaji ili na njega kopirati sadržaji komandom ' cp ', ili pak izvršiti neka datoteka ili skripta s njega komandom ' ./ naziv_izvršive_datoteke_ili_skripte '. Oznaka ' ./ ' tumači se kao 'izvršiti odavde'. Opisane radnje može izvršiti samo korisnik s administratorskim pravima, što se vidi iz prompt-a ' # '. Prompt korisnika je ' - '.

Kada uređaj nije više potreban 'otkači' se komandom ' umount ':

   voda:/# umount /dev/sdb/

Nije nikakav problem ako je stick formatiran kao ' FAT 32 ' datotečni sustav, jer ga jezgra Linuxa preko raspoloživih modula uredno prepoznaje. To znači da se sadržaji na stick-u mogu obraditi i na računalu s Windows operativnim sustavom.

 proc Virtualni datotečni sustav, sastavljen od imenika i datoteka u koje se bilježi status kernela i procesa u tekstualne datoteke. Koristi se da bi se moglo pristupiti podacima ukomponiranim u jezgru kao što su prekidi (IRQ) koje jezgra zna prepoznati, podaci o svim raspoloživim DMA kanalima, podaci o svim konfiguriranim I / O kanalima, statističke informacije o mrežnim socket-ima, varijable okruženja pojedinih procesa od prvog (1) pa nadalje. Primjer dijela zapisa u ovom imeniku je:

 voda:/proc# ls -alh
 total 4.0K
 dr-xr-xr-x 54 root  root     0 2010-07-31 21:08 .
 drwxr-xr-x 21 root  root  4.0K 2010-04-18 11:44 ..
 dr-xr-xr-x  7 root  root     0 2010-07-31 22:13 1
 dr-xr-xr-x  7 root  root     0 2010-07-31 22:13 1100
 dr-xr-xr-x  7 root  root     0 2010-07-31 22:13 1140
 dr-xr-xr-x  7 root  root     0 2010-07-31 22:13 131
     :
 dr-xr-xr-x  4 root  root     0 2010-08-01 01:41 tty
 -r--r--r--  1 root  root     0 2010-08-01 01:41 uptime
 -r--r--r--  1 root  root     0 2010-08-01 01:41 version
 -r--------  1 root  root     0 2010-08-01 01:41 vmallocinfo
 -r--r--r--  1 root  root     0 2010-08-01 01:41 vmstat
 -r--r--r--  1 root  root     0 2010-08-01 01:41 zoneinfo
 voda:/proc#

Broj u zadnjem stupcu je ID procesa i ako se pogleda imenik aktivnog procesa točno se vidi što se je pokrenulo i kad. Pravi mali putokaz o odvijanju procesa. Ono što treba zapaziti je da se ovi podaci neprestano mijenjaju ili obnavljaju i da ne zauzimaju puno mjesta, što se može vidjeti iz veličine imenika prema slici 5.1.2b. Iako većina datoteka ima u prikazu veličinu ' 0 ', stvarna im je veličina par byte-a i ne smije ih se brisati jer sadrže podatke koji su vrijednosti argumenata za varijable s kojima se sustav služi. Po njima datoteke imaju ime a prema njihovom sadržaju određuje se ponašanje sustava. Dakle, virtualni datotečni sustav (file system) sa podacima o procesima.

 tmp Ovaj imenik sadrži privremene datoteke koje je kreirala programska potpora u svom radu za svoje potrebe. To je skladište trenutnog stanja sustava glede uporabe programske potpore SVIH korisnika. Prava pisanja po njemu imaju svi ali je sadržaj u njemu, osim administratoru, dostupan samo onome koji je sadržaj kreirao.

 voda:/tmp# ls -al
 total 24K
 drwxrwxrwt  6 root  root  4.0K 2010-08-01 01:43 .
 drwxr-xr-x 21 root  root  4.0K 2010-04-18 11:44 ..
 drwxrwxrwt  2 root  root  4.0K 2010-07-31 22:17 .ICE-unix
 drwx------  2 root  root  4.0K 2010-08-01 01:43 mc-root
 drwx------  2 drago drago 4.0K 2010-07-31 22:39 ssh-oXxRlh7661
 drwxrwxrwt  2 root  root  4.0K 2010-07-31 22:17 .X11-unix
 voda:/tmp#

Ovaj imenik sadrži privremene datoteke koje je kreirala programska potpora u svom radu za svoje potrebe. To je skladište trenutno sačuvanih parametara programske potpore SVIH korisnika. Prilikom restart-a računala sadržaj ovog imenika se briše i spreman je za prihvat novih zapisa. No i kod poslužitelja veličina ove particije nije velika i obično je vrlo malo zapunjena. Razlog navedenom je što se redovno 'čisti' skriptom koja se pokreće prema zadanim uvjetima u konfiguracijskim datotekama (cron jobs), na primjer količinskim i starosnim pregledom datoteka ili naprosto periodičkim brisanjem. Stoga će ovaj imenik uvijek zgodno poslužiti ako se na primjer želi preuzeti neki paket bez njegovog instaliranja, kako bi se u ovom imeniku 'raskopao' i ostvario uvid u njegov sadržaj, bez straha da će doći do njegovog zapunjenja, niti ima potrebe voditi brigu o tome da se raspakirani sadržaj odmah izbriše. Dakle, privremeni radni prostor.


 Natrag
 Tražila
 Dalje

 Početak
 KAZALO  Informatička abeceda
 
Citiranje ove stranice:
Radić, Drago. " Informatička abeceda " Split-Hrvatska.
{Datum pristupa}. <http://www.informatika.buzdo.com/>.
Copyright © by Drago Radić. Sva prava pridržana. | Odgovornost