Ostala podešavanja

 Natrag  Podešavanje sustava  Dalje


 Prema 'Control Panel' Ako se u komandnoj liniji, ili u tražilu glavnog izbornika ili pak u zasebnoj formi za zadavanje komandi koja se dobije kombinacijom tipki <Windows> + <R>, pozove na izvršavanje datoteka hdwwiz.exe (sistemskog alata), utipkavanjem njenog imena i pritiskom na tipku <Enter>, a koja se nalazi u imeniku [C:\Windows\System32] koji je uključen u podrazumni put 'Path' prema slici 4.5.23, dobije se slijed prozora prema narednoj slici koji omogućavaju dodavanje uređaja iz popisa u bazi o uređajima, ili iz skupa instalacijskih datoteka kopiranih u neki od imenika .vhd datoteke (virtualnog diska).

 Podešavanje sklopovlja  


Slika*** 4.5.81 Podešavanje sklopovlja. ( + / - )  

Navedeno nije jedina datoteka koja se može koristiti, već ih je raspoloživo podosta, kao na primjer gpedit.msc sistemski alat koji predstavlja 'Local Group Policy Editor', odnosno editor za uređivanje sistemske politike, slično kao na slici 4.4.13 za Windows XP. Ova datoteka nalazi se u imeniku [C:\Windows\System32], gdje se nalazi i popriličan broj komandi koje se zadaju u 'Command prompt' prozoru ikoje se mogu uporabiti u raznim .bat datotekama kao u primjeru datoteke za brisanje privremenih datoteka i imenika koja se aktivira pri uključivanju računala, a kojoj je osnovni nedotjeran sadržaj prikazan u poglavlju 4.4.2.

Dio programske potpore treba preuzeti s Microsoft-ovog sjedišta. Programska potpora za čitanje elektroničke pošte nije uključena u operativni sustav, barem u ovoj distribuciji, ali se u besplatnoj ponudi programske potpore na sjedištu 'Windows Live Essentials' može preuzeti nešto iz njihovog izbora, koji se korisniku ponudi po preuzimanju i pokretanju inicijalne datoteke za preuzimanje programskih produkata kako prikazuje naredna slika.

 Preuzimanje programa
Slika 4.5.82 Odabir za preuzimanje programske potpore.

Programska potpora 'Windows Live Mail' ima parametre podešavanja slične 'Outlook Express' programskoj potpori iz Windows XP operativnog sustava i na prvi pogled se čini kao da je zamišljena samo za njihove poslužitelje, no dodavanjem novih korisničkih računa, kako prikazuje naredna slika, može se čitati pošta i od drugih ISP-a, što se vidi i sa slike 4.5.84a.

 E-mail račun
Slika 4.5.83 Dodavanje novog korisničkog računa.

Sam rad WLM programske potpore, kao i rad IE, nije od značaja kao tema ovog poglavlja (možda jednom kao dio specifičnih informatičkih pojmova), već je za IE i WLM značajno kako izmaknutu radne mape van particije operativnog sustava, jer se mogu napuniti ogromnom količinom podataka. Stoga je važno ispravno podesiti izbor iz kartice ||Advanced||-|Maintenance...| i mjesto |Store Folder...| promjenom u formi prema odabiru sa |Change...| kako prikazuju slike 4.5.84b i 4.5.84c.

 Mape za pohranu pošte  








Slika** 4.5.84 Promjena mjesta spremanja podataka. ( + / - )  

Podešavanje mjesta za spremanje podataka korisnika u mapu koja je izvan particije na kojoj je sistem jako je važno, jer u osnovi aljkavi korisnici čuvaju sve privitke koje dobiju u bazi aplikacije koja zbog toga zna narasti i do nekoliko GB. U današnje doba kad se elektroničkom poštom prenose velike količine podataka ovo je jako bitno. Već spomenuti akreditiv može se glede sigurnosti ovdje primjeniti.

Po instalaciji programske potpore većina ima module koji djeluju kao servis odmah po uključivanju računala i imaju raznolike zadaće, od automatske nadogradnje (update) programske potpore do slanja aktivnosti proizvođaču, ili su pak raspoloživi da se nađu odmah 'pri ruci' korisniku. Na taj način se tijekom rada pomaže korisniku, ali ako se takva usluga ne rabi često, ili se aktivira neki modul programske potpore čiju aktivnost korisnik ne želi, vrijeme potrebno da računalo dostigne operativni rad usporava se a memorijski i procesorski resursi nepotrebno se troše. Aktivnost ili neaktivnost instalirane programske potpore, odnosno nekih njezinih modula određuje se po pokretanju sistemskog alata (System Configuration Utility) msconfig.exe iz komandne linije prema narednoj slici.

 Popis aktivnih programa
Slika* 4.5.85 Podešavanje popisa aktiviranja programa po uključivanju. ( + / - )

Prilikom utipkavanja imena bilo koje komande u vrhu prozora, prema slici 4.5.85a, ispisuju se sve datoteke koje imaju utipkani naziv te ako ih ima više pod istim imenom na različitim mjestima na disku treba izabrati ispravnu. Zaseban prozor s formom za unos teksta i zadavanje komande, ali bez opisanog nadzora dobiva se aktiviranjem kombinacije tipki <Windows> + <R>, što je već ukratko navedeno na početku ove stranice. Ako se komanda ne nalazi u podrazumnom putu zapisanom u varijabli okuženja pod nazivom 'Path' prema slici 4.5.23a, potrebno je utipkati kompletan put do nje prema pravilima za specifikaciju datoteke.

Po aktiviranju navedenog sistemskog alata dobije se prozor prema slici 4.5.85b u kojem kartica ||Startup|| sadrži popis sve programske potpore koja se aktivira po uključivanju računala. Svaki od prikazanih pojmova može se prema potrebi uključiti ili isključiti. Aktiviranje modula za 'update' virusnih definicija sigurno nije preporučljivo isključiti, ali je korisno isključiti, odnosno onemogućiti, recimo provjeru prisutnosti nove verzije programske potpore na Internetu, ako se nova verzija nema namjeru koristiti. Odluka o načinu korištenja opisanih mogućnosti izbor je korisnika računala.




SAŽETAK:

Podešavanja prikazana u ovim opisima obuhvaćaju veći dio od prikaza na slici 4.5.18, te je za preostala podešavanja uputno koristiti prikaz prema navedenoj slici. Glede performansi, osobitosti sustava mogu se podesiti slično prikazu na slici 4.4.21, odnosno prema slici 4.5.67b, i tada je prikaz izbornika i radne površine najbliži načinu na koji radi Windows 2000 operativni sustav. Naravno da je prikaz prozora i izbornika tada rudimentaran, ali se performanse poboljšavaju, a još veće poboljšanje glede performansi rada sustava može se ostvariti gašenjem servisa koji nisu od značaja prema slici 4.5.46b.

Mala opaska na kraju; sva podešavanja prikazana su na engleskom jeziku jer 'beta' verzija ne poznaje hrvatski jezik. Autora ovih redaka to je podsjetilo na računala koja su na ova područja ljudi donosili iz Njemačke, Italije i zemalja Beneluxa. Od BIOS-a pa nadalje sve je bilo prevedeno, čak i upute, inače nema uvozne dozvole. Zakonotvorci čitate li ovo? Tako se čuva materinji jezik i učinkovito rješava 'smeće' od uvoznih firmi i uređaja bilo koje vrste. Zašto se autor ovih redaka onda nije potrudio uporabiti prijevode za hrvatski jezik koji su s Microsoft-ovog sjedišta mogu besplatno preuzeti i koristiti? Možda baš zbog toga što se hrvatski prijevodi vrlo rijetko koriste, osim podrške za ispitivanje gramatičke ispravnosti napisanog. Uz to sva ostala programska potpora uglavnom nije prevedena te je stoga 'NORMALNO' u radu s računalom koristiti operativni sustav i svu programsku potporu na engleskom jeziku?


 Natrag
 Tražila
 Dalje

 Početak
 KAZALO  Informatička abeceda
 
Citiranje ove stranice:
Radić, Drago. " Informatička abeceda " Split-Hrvatska.
{Datum pristupa}. <http://www.informatika.buzdo.com/>.
Copyright © by Drago Radić. Sva prava pridržana. | Odgovornost