Korisnici sustava

 Natrag  Struktura sustava  Dalje


Svako korisnik na sustavu ima korisnički račun. Korisnički račun u osnovi je ime s kojim se korisnik prijavljuje na sustav i ujedno i ime pripadne mu inicijalne mape u kojoj ima svoje podatke u vidu raznoraznih mapa i datoteka (file), a prijava korisnika na sustav i pripadni mu sadržaji štite se zaporkom. Mape (imenik, folder, directory) svih korisnika nalaze se u mapi [Documents and Settings], u kojoj se prema navedenom nalaze slijedeće mape i datoteke:

Svaka od navedenih mapa ima svoje podmape i datoteke koje opisuju svakog od navedenih korisnika. Kako se tu čuvaju svi podaci od korisnika, ako nisu izmješteni van diska s operativnim sustavom, količina podataka u njima može enormno narasti zbog privremenih datoteka Internet Explorer-a, poštanskih sandučića s mnoštvom privitaka, kolačićima i raznim vrstama privremenih datoteka koje s rado skrivaju u podmapi [Local Settings] koju ima svaki korisnik. Tako će tu ostati mnoštvo beskorisnih zapisa nastalih prilikom instalacije programske potpore ili u radu s .ZIP datotekama i sličnim programima koji [Temp] podmape u mapi [Local Settings] za svašta koriste i po uporabi ništa automatski ne brišu. Higijenu računala, osobito ako ga koristi više korisnika, nije lako provoditi, a još je teže vratiti sustav u ispravno stanje ako se iz nekog razloga ošteti. Ogromna količina podataka koja se tijekom rad skuplja u korisničkim mapama i otežano obnavljanje sustava u slučaju njegovog oštećenja, jedan je od razloga zašto se značajne i najviše korištene mape korisnika premještaju na drugu particiju.

Za jednom kreiranog korisnika veže se njegov IDentifikator (ID), broj koji se ne mijenja bez obzira da li se je promijenilo ime korisnika. Ako se korisniku promjeni ime, u osnovi se stvara novi 'nadimak' za već postojeće korisničko ime i naziv njegove mape u mapi [Documents and Settings] ostaje isti. Kako je već ranije navedeno, mape i datoteke 'ne vole' naše grafeme u nazivima, te stoga nije dobro ni da korisničko ime koje se zadaje u postupku instalacije sadrži naše grafeme.

Osim prethodno navedenih 'korisnika' postoje i korisnici koji nemaju svoje mape, a koji se definiraju u {Start}~{Control Panel}~{Administrative Tools}~{Computer Management}~{Local Users and Groups}~{Users}. Tu će biti prikazani svi kreirani korisnici kojima se kroz opciju u {Local Users and Groups}~{Groups} mogu dodijeliti ovlasti / prava na sustavu postavljajući ih u jedni od grupa:

  • Administrators
  • Backup Operators
  • Guests
  • Network Configuration Operators
  • Power Users
  • Remote Desktop Users
  • Replicator
  • Users
  • Debugger Users
  • HelpServicesGroup
  • Nova grupa koju je kreirao korisnik
    koji ima administratorske ovlasti, ili
    neke druge naknadno zadane ovlasti

Uz svaku od navedenih grupa pridodan je opis prava koja ostvaruju na sustavu. Uz već postojeće grupe može se kreirati i neka nova grupa. Glede prava korisnika, nije dobro da na sustavu ne postoji barem jedan korisnik, koji nije onemogućen i koji ima administratorske ovlasti, jer je tada neke sistemske zadaće nemoguće izvršiti. Ukinu li se administratorska prava svim aktivnim korisnicima, nema više nitko prava tko može izvršiti nekakve sistemske preinake, i povratka nema. Stanje podsjeća na situaciju kada se iz kuće izađe bez ključa, a brava vrata se automatski zaključava. Pa sad uđi :-). Dakle, treba biti vrlo obazriv glede ukidanja prava pojedinih korisnika. Nevičnom korisniku nije preporučljivo dati administratorske ovlasti.

 Korisnici i grupe sustava
Slika* 4.4.10 Korisnici sustava i njihove grupe. ( +/- )

Korisnici sustava prema prethodnoj slici su:

Instalacijom programske potpore u ovoj grupi može se pojaviti još pokoji specifičan korisnik. Ako se pak uporabi kombinacija tipki <CTRL> + <ALT> + <DEL> u 'Windows Task Manager', u izboru ||Processes||, pojavit će se uz trenutnog KORISNIKA (Drago na primjer) i korisnik SYSTEM, LOCAL SERVICE i NETWORK SERVICE. Tako se točno vidi tko je za koji pokrenuti servis ili proces odgovoran.

Osim navedenog svakom od korisnika može se promijeniti pripadnost grupi koje prikazuje slika 4.4.10b. Grupa 'Administrators' ima najveće ovlasti, bolje reći sve ovlasti nad sustavom, dok ostali imaju ograničenja prema funkciji. Moguće je preko postavki sistemske politike odrediti i neki drugi profil korisnika. Prilikom kreiranja korisnika u instalacijskom postupku podrazumno su svi definirani korisnici pripadnici administratorske grupe, te se naknadno postavljaju u željenu grupu. To se radi na način da se označi s L1 željeni korisnik i akcijom D1 i izborom {Properties} dobije se prozor koji ima karticu ||Member of|| gdje je omogućeno da se korisniku mijenja grupa kojoj pripada. Naravno, ako korisnik sam sebi ukine administratorska prava više ih ne možete vratiti, osim preko drugog korisnika koji je pripadnik administratorske grupe.

Brz način kako novog korisnika ograničiti da nema administratorska prava je L1 akcija na ikonu korisnika u polaznom izborniku, 'Bob Dalton' kao na slici 4.4.5, i po ponuđenom prozoru izabere se |Cancel|, te po upitu što se želi raditi s korisničkim računom treba izabrati 'Change my account type' i dobije se naredna slika.

 Ograničenje prava korisnika
Slika 4.4.11 Brzo ograničavanje prava korisnika.

Kada se odabere izbor |Limited| otvori se mogućnost |Change Account Type|, te ako se ista aktivira korisnik gubi mnoštvo prava za rad na sustavu, promjenu IP adrese ili pojedine vrstu instalacije programske potpore na primjer, i jedino mu prava može promijeniti administrator. Da bi se navedeno moglo provesti moraju se aktivirati barem dva korisnika, pored korisnika 'Administrator', te korisnik s administratorskim pravima može smanjiti ovlasti drugom korisniku. Dakle, korisnik 'tata' ima administratorska prava, a 'djeca' i 'mama' imaju umanjena prava koja im je prema prethodnoj slici dodjelo 'tata'. Vrlo korisno što se tiče čuvanja živaca glede održavanja. Opisani postupci nije jedino što se može na sustavu napraviti. Pedantniji korisnik-administrator poslužiti će se dodatnim alatima kao što je GPEDIT.MSC. MSC alati su podskup MMC (Microsoft Management Console) programske potpore.


 Natrag
 Tražila
 Dalje

 Početak
 KAZALO  Informatička abeceda
 
Citiranje ove stranice:
Radić, Drago. " Informatička abeceda " Split-Hrvatska.
{Datum pristupa}. <http://www.informatika.buzdo.com/>.
Copyright © by Drago Radić. Sva prava pridržana. | Odgovornost