4.3.1. Desktop

 Natrag  Windows 98  Dalje


Jedan od mogućih izgleda desktop-a (radne površine - radnog zaslona) prikazan je na narednoj slici. Sadrži ikone preko kojih se poziva programska potpora nužna za definiranje sustava (My Computor), ikonu za pristup dokumentima (My Documents), skup ikona za rad s datotekama i imenicima (Windows explorer, MS-DOS prompt, WinZip), ikone za pristup Internetu i poslužitelju na kojem korisnik ima korisnički račun - ACCOUNT, za prijenos podataka između poslužitelj i računala - UPLOAD i DOWNLOAD te elektroničku poštu (Internet Explorer, Telnet, WS_FTP, Outlook Express) te skup ikona za uredsko poslovanje, obradu slika i izradu WEB stranica (MS-Office, Paint, Arachnophilia). Značajna ikona je za odlagalište izbrisanih sadržaja (Recycle Bin). Sve dok se ne isprazni moguće je vratiti netom obrisane podatke.

Iz izgleda ikona jasno je da pojedine nisu prečice (shortcut). U načelu operativni sustav neće dopustiti brisanje ikona 'My Computer' i 'Recycle Bin', ali zato je moguće obrisati ikonu 'My Documents'. Sadržaji desktop-a čuvaju se u imeniku [c:\windows\desktop] i tu će se nalaziti imenici i datoteke zabunom otvoreni na desktop-u.

Ako računalo koristi više korisnika uporabom 'log-off / log-on' ikone desktop-a i izbornik će se čuvati u imeniku [c:\windows\all users] a podimenici će se zvati [desktop] i [start menu].

 Radna površina i elementi prozora
Slika** 4.3.3 Desktop Windows 98 operativnog sustava. ( + / - )

O programske potpore koristi se program 'Telnet' i njegova aktivnost označena je u linijskom izborniku s istoimenim nazivom u pravokutnom polju - aktivna zadaća (Task Menu). Uz start botun nalaze se ikone programske potpore kojoj je prilikom instalacije naznačeno da se postave u brzi linijski izbornik (Quick Launch Menu), a programska potpora koja se ima aktivirati prilikom uključivanja računala ima svoje ikone na desnom kraju linijskog izbornika (Tray Menu), a postavljene su u [c:\windows\start menu\programs\startup] imeniku. Pojedine aktivnosti 'Tray' izbornika nemaju postavljenu ikonu u ovom imeniku već se njihovo postavljanje inicira zapisom u registry Windows 98.

Glede ispravnog korištenja termina korisno je ponoviti neke pojmove i njihovo značenja.

Kursor se koristi i u svim Windows 9X aplikacijama pri unosu znakova (teksta), ali ima obično oblik vertikalne crte. Obično se tipkom 'Insert' može omogućiti da se novi tekst piše preko postojećeg i tada i u ponekoj programskoj potpori kursor mijenja oblik. Tipka 'Insert' radi kao logički ključ, omogućava ili onemogućava umetanje teksta u već postojeći tekst.

Ikone za nadzor prozora te njegovo pomicanje, promjenu veličine i pregled gotovo su istovjetne kao u Windows 3.xx operativnom sustavu (poglavlje 4.2.). Mala je razlika u ikonama za nadzor prozora, a zadaće za svaku od njih su:

Treba razlikovati prozore desktop-a od radnih prozora programske potpore. Na primjer programska potpora procesora teksta Microsoft WORD može u svom vlastitom prozoru imati više internih prozora (rad s više dokumenata) od kojih svaki ima svoje ikone za nadzor ali za akcije unutar prozora Word-a. Skrivanje prozora Word-a automatski se skrivaju i svi njegovi prozori.

Akcijom D1 po ikoni i odabirom /Properties/ s L1 mogu se nadalje definirati njezini atributi u fascikli ||General||, po pravilima dodjele atributa kao kod datoteka, jer i ikona je datoteka koja sadrži malu sliku. U fascikli ||Shortcut|| može se definirati kako će se programska potpora ponašati i gdje će započeti raditi. Naredna slika prikazuje mogućnosti ove fascikle.

 Parametri ikone
Slika 4.3.4 Definiranje podataka u osobitostima ikone.

Navedeni primjer uglavnom vrijedi za sve ikone. Osobite ikone kao 'MS-DOS Prompt' i 'Internet explorer' imati će dodatne opcije (fascikle) na raspolaganju za podešavanje nekih drugih svojstava. Pojam fascikle (Folder) nazvanih ||General|| i ||Shortcut|| u primjeru na prethodnoj slici nije u vezi s pojmom fascikle koji se odnosi na 'imenik / direktorij / kazalo / mapu' u strukturi pohrane podataka na disk, ali je dizajnerski u skladu s filozofijom prozora. Gotovo sva programska potpora ima u vrhu prikazane folder-e ili trake s alatima (ToolBar) i padajućim izbornicima (Pop-Up), svojstva ili dokument u sredini odabrane fascikle te pravokutna polja na dnu fascikle za potvrdu ili prekid ili neku drugu akciju na dnu.

U |Target:| i |Start in:| parametru prikazane fascikle definira se u kojem je imeniku smještena programska potpora koja se preko ikone aktivira te u kojem imeniku započinje raditi. |Start in:| parametar vrlo je korisno postaviti prema imeniku u kojem se najviše radi ako programska potpora sama ne pohranjuje posljednje mjesto rada u neku svoju internu datoteku (nekakva .INI datoteka) koji će pročitati prilikom pokretanja. Tako na primjer u parametrima programske potpore ACDSee mogu se originalne instalacijske postavke promijeniti u slijedeće:

Prema sadržaju |Target:| pokreće se program za prikazivanje slika 'ACDSee.exe' u imeniku [C:\Program Files\ACDS\ACDSee] te mu se zadaju parametri da u imeniku [E:\draw\foto] prikaže sadržaj kao slijed slika preko cijelog ekrana bez prikaza prozora od prve do zadnje slike u imeniku prema ključevima '/fullscreen /ss /sync'. Ključevi ili prekidači su, kako je već navedeno u opisu MS-DOS operativnog sustava, dodatne upute programu kako se treba izvršavati. |Strat in:| ukazuje na imenik u kojem se navedeno ima izvršiti.

Parametar |Shortcut key:| ne može se ručno upisati veće treba pritisnuti jednu tipku i automatski se upisuje sadržaj '<CTRL> + <ALT> + <tipka>' kao parametar. Navedeno će se moći pohraniti samo ako već u nekoj drugoj ikoni ne postoji kombinacija koju smo željeli definirati. Parametar |Run| nudi izbor koji određuje kako će se prozor otvoriti. Za složene programske potpore kao Microsoft WORD korisno je postaviti opciju 'Maximized' kako bi se po pokretanju prikazala u cjelokupnoj veličini ekrana.

Kako se u nazivima imenika i datoteka nalaze duga imena sve definicije nužno je zadati u navodnim znakovima. Od ovog pravila može se odstupiti samo ako su nazivi imenika i datoteka u skladu s 8+3 DOS standardom (opet dobri stari DOS!) kao za parametar upisan u polje |Start in:|.

Operativni sustav, bez obzira na dosta moćan i jednostavan instalacijski postupak traži dodatna podešavanja pojedinih uređaja i zadaća. To je omogućeno preko ikone 'My Computer' koja s L2 aktivira programsku potporu za podešavanje računalnog sustava. Otvaranjem prozora u njemu se prikažu svi uređaji za pohranu podataka u sustavu te ikone prema prozorima (folder-ima) koji sadrže uređaje za ispis (Printers), podešavanje računalnog sustava (Control Panel), modemsko spajanje na Internet (Dial-up Networking) i potporu za aktiviranje i prestanak odabrane programske potpore u točno određenom vremenskom trenutku (Scheduled Tasks). Nijedna od ikona ne da se izbrisati (nisu Shortcut). Tipični izgled takvog prozora, uz preimenovani naziv 'My Computer' u 'BuMa' prikazan je na narednoj slici.

 Uređaji u prozoru 'My Computer'
Slika 4.3.5 Uređaji vidljivi u 'My Computer' prozoru.

Folder 'Printers' sadrži sve ikone pisača koju su sustavu raspoloživi ili izravno priključeni na njega ili preko lokalne mreže (tada je ispod ikone pisača nacrtana žica). Kako svi pisači nemaju iste osobine za svakog od njih treba da je instaliran dobar pogonski program (driver). Folder 'Control Panel' sadrži programsku potporu za instalaciju i deinstalaciju programa, razna podešavanja sustava i drugo. Najvažnije za sustav je da u potpori {Control Panel}-{System}{-Device Manager} nema uskličnika koji bi ukazivali na neispravan rad ili podešenost nekog od uređaja sustava. Folder 'Dial-Up Networking' sadrži potporu za definiranje ikona (parametara) za pristup Internet davaocima usluga (provider) koje u načelu sadrže broj telefona davatelja te potrebne TCP / IP postavke za uspostavljanje veze prema Internetu. Folder 'Scheduled Tasks' sadrži potporu za definiranje ikone o načini pokretanja pripadne joj programske potpore tijekom različitih stanja računalnog sustava.

Uređajima za pohrani podataka, prema načelima koja su definirana još u MS-DOS operativnom sustavu dodjeljuju se slova abecede za njihovo označavanje. Tako su za disketne uređaje (FDD) rezervirana slova [A:] i [B:], a svim ostalim uređajima kao tvrdi diskovi (HDD), CD uređaji (CD-ROM, CD-RW, DVD) te ostali (kao ZIP) dodjeljuju se slova od [C:] do [Z:]. Windows 9X podržava do četiri ATA fizička uređaja te SCSI uređaje do broja koliko može opsluživati pripadni upravljački sklop (ima više SCSI standarda). ATA (AT bus Attachment) i SCSI (Small Computer System Interface) su dva standarda povezivanja uređaja u računalni sustav.

HDD diskovni uređaji prikazani u prozoru su 'logički'. Svaki fizički diskovni uređaj može se (i ne mora) podijeliti u više logičkih cjelina - particija (Partition) od kojih se svaka ponaša kao poseban disk. U osnovi podjela se vrši na slijedeći način. Diskovni uređaj može se potporom FDISK podijeliti na primarnu (Primary) i proširenu (Extended) particiju. Primarnoj particiji dodjeljuje se prvo slobodno slovo rezervirano za diskove, [C:] u ovom slučaju a logičkim cjelinama u proširenoj particiji slova [D:] i [E:] te potom slovo [F:] za CD-ROM uređaj.

Po podijeli fizičko diska na logičke cjelina treba svaku od njih formatirati, odnosno pripraviti za prihvat podataka. Cjelina s koje se pokreće operativni sustav proglašava se aktivnom (status A). Na narednoj slici prikazano je kako fizički disk podijeljen.

 Pregled fizičkih particija diska s FDISK komandom
Slika 4.3.6 Particije na fizičkom disku.

Sastav proširene (Extended) particije vidi se u posebnom prikazu koji prema primjeru sa slike 4.3.6 izgleda kao na slici 4.3.7. Dakle, sama proširena particija nema definiran tip već njeni sastavni dijelovi.

 Pregled logičkih particija diska s FDISK komandom
Slika 4.3.7 Logički uređaji u 'Extended' particiji.

Na slici 4.3.6 vidi se da 3. i 4. particija nisu DOS (Windows) tipa. Ako se ima namjera na disk postaviti LINUX operativni sustav prilikom podijele diska proširena particija ne zadaje se za sav preostali prostor nakon definiranja primarne, već se dio ostavi za LINUX koji će u instalaciji koristiti navedeni prazni dio i podijeliti ga prema potrebi u više svojih particija. Postoji programska potpora (kao 'Partition Magic') pomoću koje se mogu vršiti izmjene u veličini particija nakon instalacija Windows 9X OS. U slučaju instalacije Linux OS na praznu (Non-DOS) particiju, prilikom pokretanja računala pojaviti će se BOOT izbornik pomoću kojeg se izabere koji OS će se koristiti. Ne mogu istovremeno raditi Windows i Linux OS.




SAŽETAK:

U operativnom sustavu Windows 98 postoji još jedna mogućnost odabira moda rada prilikom uključivanja računala. Ako se po očitavanju BIOS-a drži pritisnuta tipka <F6> tada IO.SYS učita uz osnovne pogonske datoteke sustava i potporu za mrežu te se OS postavi u VGA mod u 16 boja uz naznaku 'Safe Mode with network'. Još jedna korisna tipka u slučaju nevolje.

Ukupan dojam pri radu s Windows 9X operativnim sustavom je vrlo prijateljsko okruženje, ali korisnik nije potpuno oslobođen intervencija u sustav. Ipak će morati znati osnovno o kopiranju datoteka i podešavanja nekih trivijalnih svojstava. Sve to može naći u malom priručniku. Naprednije podešavanje ipak treba prepustiti znalcima struke. Naravno više o tome nalazi se u izdanju 'Microsoft WINDOWS 98 Resource Kit', sistemski priručnik koji izlazi i na našem jeziku sa svakim novim proizvodom firme Microsoft. Nažalost, još uvijek nemamo sve prevedeno na naš jezik.

Bitan čimbenik za stabilan rad sustava su dobro napisani i dizajnirani pogonski programi (driver-i). Pogonski (upravljački) programi uređaja obično u prvoj verziji nisu dobro testirani i dorađeni (bug-ovi) ili imaju slab nadzor nad uređajem u smislu njegovog podešavanja, te je korisno povremeno pratiti Internet stranice proizvođača te prema potrebi 'skinuti' (download) nove inačice pogonskih programa.

Ponekad je gotovo neke stvari gotovo nemoguće uskladiti. Za pisače recimo vrijedi da ni jedan nema jednako definirane granice unutar kojih je na papiru moguće ispisivanje. Kako npr. Microsoft Word prati postavke pisača isti dokument očitan s drugim pisačem na istom ili drugom računalu može se u potpunosti poremetiti jer mu je stranica pisača za jedan red duža ili kraća (veselo!).

Kako podijeliti fizičke diskove? Ako je disk po kapacitetu mali bolje je da je sve jedna cjelina, dakle primarna particija koristi sav prostor diska. Razlog navedenom je što operativni sustav 'ne trpi' premalo slobodnog prostora na disku (ispod 10%). Ako je mali disk podijeljen na više cjelina ionako mali slobodni prostor dijeli se na još manje dijelove te može doći do nedostatka slobodnog prostora na particiji tijekom rada kada se kreiraju privremene radne datoteke. Ako je disk veliki po kapacitetu dobro ga je podijeliti u tri cjeline od kojih će se na prvoj nalaziti operativni sustav, na drugoj podaci i na trećoj se može povremeno čuvati arhiva (BACKUP) prve dvije ili barem prve particije. Nepodijeljeni disk velikog kapaciteta imati će velike cluster-e pa je i to jedan od valjanih razloga da se izvrši podjela.

 Natrag
 Tražila
 Dalje

 Početak
 KAZALO  Informatička abeceda
 
Citiranje ove stranice:
Radić, Drago. " Informatička abeceda " Split-Hrvatska.
{Datum pristupa}. <http://www.informatika.buzdo.com/>.
Copyright © by Drago Radić. Sva prava pridržana. | Odgovornost