3.6.5. Modem

 Natrag  Računalne mreže  Dalje


Razvijenost PTT mreže, unatoč njene tehničke inferiornosti glede prijenosa podataka u odnosu na LAN, iskorištena je za komunikaciju između računala i prijenos podataka na veće udaljenosti uređajem nazvanim MODEM (MODulator-DEModulator). Rad modem-a temelji se na pretvorbi električnog serijskog slijeda digitalnog signala u analogni signal prikladan za prijenos preko PTT kanala uz prilagodbu u brzini prijenosa po načelima objašnjenim u poglavlju 3.3.7. Ovakva vrsta umrežavanja, koja za komunikaciju koristi klasični govorni kanal u frekventnom opsegu od 300 Hz do 4000 Hz nosi oznaku PSTN (Public Switched Telephone Network).

U suštini modem predstavlja sučelje između računalnog i PTT okruženja. Ima u sebi integrirane sve osobitosti telefona, od prepoznavanja signala centrale, biranja broja pa do komunikacije i prekida komunikacije.

Prijenos podataka obavlja se PTT kanalom po V.21-V.92 standardima preporučenim od CCITT, odnosno po RS 232c specifikaciji između modema i računala. Većina modema podržava 'AT' skup komandi pomoću kojih se upravlja parametrima prijenosa. Za njih se kaže da su Hayes-kompatibilni po standardu koji je ustanovila istoimena firma.

 AT komande modema
Tablica 3.6.21 Dio 'AT' upravljačkih komandi modem-a.

Komandna crta mora započeti 'AT' prefiksom npr. 'ATZ &F X3 L3 M1', a redoslijed komandi niti razmak između njih nije od značaja, a komanda bez broja podrazumijeva '0'. Nije uputno miješati velika i mala slova u komandnoj crti.

Razvoj tehnologije omogućio je izradu modema u obliku kartice koja se umetne u slot matične ploče računala i vrlo često uz funkciju komunikacije ugrađena je i elektronička potpora FAX prijenosu podataka. Nedostatak internog modema je neprenosivost i primjena uz samo jednu vrstu računala. Navedeni nedostatak može se ublažiti ako se omogući dostupnost modemu putem mrežnih resursa. Modem umetnut u slot matične ploče je dodatna periferija, te ga treba pri ugradnji definirati npr. IRQ=3 i pristup serijskom port-u COM4, 'dubleru' serijskom port-u COM2.

Modem omogućava, uz pripadnu programsku potporu, korištenje računala kao terminala na većim udaljenostima od host-a, B.B.S. komunikaciju i razmjenu datoteka te uz sofisticiranu programsku potporu, kao Peter Norton PCANYWHERE, 'upad' na udaljeno računalo kao host, te daljinski rad na njemu kao pokretanje aplikacija, transfer podataka ili razmjena poruka.

Kao i kod komunikacije u lokalnoj mreži, prijenos podataka pomoću modema traži za tu svrhu svojstven skup pravila i načina pripreme podataka za otpremu i prijem te upravljanje prijenosom. Najčešće korišteni protokoli i upravljanje su.


Primjer I

V PREPORUKE - Skup CCITT preporuka koje propisuju način prijenosa podataka PTT vodovima. Najčešće korištene su:

ASINKRONI prijenos podataka temelji se na prepoznavanju početka i kraja podataka tijekom prijenosa, naredni prijenos idućeg podatka temelji se na međusobnom 'sporazumijevanju' elektronskih sklopova po prijemu oznake završetka prethodnog.


Primjer II

Izbor parametara modema za asinkronu komunikaciju:

 Parametri modemske komunikacije

Pred svaki podatak slijedi START bit, potom bit-ovi podatka uz bit pariteta (ako se odredi) te STOP bit pa ponovno istim redom za idući podatak. Dakle svakom podatku dodaju se još tri bit-a upravljanja i kontrole. Parametri se moraju istovjetno postaviti na obe strane, Zadaju se na primjer kao vrijednost:

              	COM3=9600,8,N,1

Brzinu prijenosa određuje onaj koji vrši odašiljanje podataka tijekom prijenosa. Prijenos je spor; jako puno se gubi u brzini neprekidnim upravljanjem sa START / STOP oznakama i oznakom pariteta. Obično se oznaka pariteta ne koristi glede povećanja brzine, ali je tada veća podložnost greškama.

SINKRONI prijenos temelji se na prijenosu blokova podataka po unaprijed postavljenom taktu (brzini) pred početak prijenosa kako kod predajnog tako i kod prijemnog uređaja. Kad prijenos započne, nakon zaglavlja bloka podataka prenose se podaci bez START / STOP bit-a i bit-a pariteta te CRC zbroj svih podataka u bloku i oznaka kraja bloka i povremeno se tijekom prijenosa blokova u prijemu kontrolira i usklađuje takt između prijemnog i predajnog uređaja. Ako se CRC ne slaže traži se ponavljanje odašiljanja bloka. Sinkroni prijenos sklopovski je složeniji ali i brži.

Način korištenja modema odrediti će i programska potpora koja ga koristi. Najjednostavniji način je da se modem koristi kako bi se računalo povezalo kao terminal za udaljeni host uz tekstualni mod rada. Takva komunikacija je s B.B.S. poslužiteljima. S jednog poslužitelja nije se moguće nadalje povezati s drugim. To je komunikacije vrste točaka na točku (Point-to-Point).

Siromaštvo komunikacije terminalom uzrokom je razvoja svjetske komunikacijske mreže - INTERNET i posebne programske potpore s elementima grafike kao WWW (World Wide Web) mrežni servis na načelima Client-Server arhitekture.

WWW omogućava pregled dokumenata na poslužitelju i njihovu međusobnu povezanost putem povezivanja dokumenta, neke njegove riječi ili slike s nekim drugim pojmom na istom ili nekom drugom računalu bilo kuda u svijetu. To je ogromna elektronička knjiga na elementima multimedije koja dinamički raste svaki dan.

Takva komunikacija zahtijeva brze modeme i temelji se na korištenju naprednijih protokola kao HTTP (HyperText Transfer Protocol). Dokumenti se pregledavaju pomoću posebne programske potpore nazvane PRETRAŽITELJI (BROWSER). Pretražitelj prikazuje sadržaj dokumenta i omogućava da se potraži kod odgovarajućeg poslužitelja nova strana kad korisnik izabere neko od istaknutih ponuđenih polja (hypertext) za povezivanje (LINK) na stranici koja se trenutno prikazuje. Svaka od stranica jedinstveno je označena sa svojim URL (Uniform Resource Locator). Uobičajena komunikacija između poslužitelja i korisnika na Internetu podržana je TCP / IP SKUPOM protokola.

Da bi se osigurala brojčana protočnost u modemskoj komunikaciji svakom od PTT brojeva poslužitelja dodjeljuje se 'multiplekser', elektronički uređaj koji omogućava svojim elektroničkim sklopovima vremensku razdiobu u pristupu komunikacijskom kanalu, odnosno prijenos više poruka istim komunikacijskim kanalom. Time se pristup jednom PTT broj uvišestručuje. Npr. odabirom broja 9762 i njegovim zauzimanjem jedan korisnik koristi prvi slobodan multipleksirani put, a drugi korisnik će odabirom istog broja zauzeti naredni slobodni multipleksirani put. Tek kad su svi multipleksirani putovi zauzeti dobiti će se znak zauzeća.


Primjer III

Označavanje mjesta stranice postavljene na sjedište i elektroničke adrese na INTERNET-u.

Uobičajeni URL (Uniform Resource Locator) stranice nekog sjedišta zadaje se po sintaksi:

    PROTOKOL://pod_domena/DOMENA/glavna_domena/DOKUMENT.FORMAT

          PROTOKOL - način korištenja kao HTTP, HTTPS, FTP ...
          pod_domena - oznaka WWW, koja upućuje na obradu stranice
                       HTTP protokolom, ili ime računala na kojem
                       je poslužitelj sjedišta, ili put do željenih
                       sadržaja unutar DOMENE
          DOMENA - jedinstveni naziv poslužitelja na kojem su
                   željeni sadržaji
          glavna_domena - država (za HRVATSKU je oznaka 'hr')
          DOKUMENT.FORMAT - definicija dokumenta koji se traži

kao na primjer,

             http://WWW.ktf-split.hr/index.html
                         ili
             http://kefa.ktf-split.hr/ 
                         ili
             http://WWW.buzdo.com/
                         ili
             http://www.informatika.buzdo.com/s490.htm

Ako definicija dokumenta nije naznačena, koristi se podrazumni naziv za dokument koji ima oznaku: index.html, ili index.htm, ili index.php, ili default.htm, ili home.html, ili nešto drugo što je odredio administrator poslužitelja. Protokol u suštini opisuju sučelje prema korisniku. Naziv računala najčešće je ime računala upisani u tablici DNS (Domain Name System) poslužitelja u kojoj je povezano s zadanom mu IP adresom. Put su imenici kroz koje se dolazi do smještaja dokumenta koji se želi pregledati i koji je tipa (format) HTML (HyperText Markup Language). Dokument se neće moći pregledati ako pretražitelj ne može prepoznati njegov format. Nije nužno zadati ime i format dokumenta ako se želi pretraživati područje koje je naznačeno. Početna stranica domene (ili pod_domene) (DOKUMENT.FORMAT) ne mora se navesti se ako je na poslužitelju uporabljen jedan od podrazumnih navedenih naziva. No nije pravilo. Velika ili mala slova nisu od značaja sve do pojma DOKUMENT.FORMAT; Index.htm nije isti dokument kao index.htm. U nazivu dokumenta, uz naše grafeme, ne preporuča se ni razmak između riječi u nazivu dokumenta već uporaba znaka ' _ '. Uz navedeno, HTTP je podrazuman protokol ako se ne navede drugačije.

Glavna_domena određuje se za svaku državu ponaosob (dva slova), a definirane su i osobite glavne domene kao:

Razmatra se i uvođenje dodatnih specifičnih naziva. Jedna od usluga Interneta je elektronička pošta E-mail (Electronic mail) za koju se adresa korisnika označava na slijedeći način:

korisnik@DOMENA.glavna_domena ..............uobičajena e-mail adresa
korisnik@pod_domena.DOMENA.glavna_domena ...proširena e-mail adresa

     korisnik - naziv korisnika ('korisničko_ime' ili 'Ime.Prezime')
     @ - znak pripadnosti i razdvajanja (at=na), dio sintakse adrese
     pod_domena - mjesto korisnika u dijelu domene koju koristi,
                  ili ime računala koje predstavlja poslužitelj
                  elektroničke pošte
         DOMENA - područje gdje korisnik pripada (npr. Spalato)
         glavna_domena - država (za HRVATSKU je oznaka 'hr')

pri čemu se pojam ' korisnik ' odnosi na naziv (korisničko_ime) odabran za pristup poslužitelju ili osobni podaci u obliku ' Ime.Prezime ' pridruženi uz korisničko_ime, kao na primjer,

                   drrdc@spalato.hr
                       ili
             Drago.Radic@spalato.hr

Korisničko_Ime ' ne mora biti u skladu s imenom i prezimenom korisnika, podacima pridruženim korisničkom imenu. Korisničko_ime određuje sam korisnik u dogovoru s administratorom poslužitelja ISP-a, ili ga ISP određuje pomoću nekog automatskog mehanizma. Sam naziv domene u elektroničkoj adresi, kao i Korisničko_ime te Ime i Prezime korisnika, nema naših grafema. Razlog je u naslijeđu koje je na poslužiteljima po začecima Interneta u Hrvata ostalo do danas.

Korisničko_Ime (User_Name) je identifikator korisnika na sustavu i korisnik ga štiti zaporkom (Password). KORISNIČKO_IME i ZAPORKA zajedno čine KORISNIČKI_RAČUN (Account) ili drugačije nazvano PRISTUP (Log_IN). Dakle, na sustav se glede korištenje njegovih resursa treba prijaviti, a korisno se je po obavljenom poslu i odjaviti. Za zaporku je dobro koristiti 8 ili više znakova od čega barem dva treba da budu brojke te uporabu velikih i malih slova. Nije dobro da zaporka sadrži elemente korisničkog imena. Dobra zaporka je nešto dovoljno dugačko napisano u dijalektu, na primjer 'KrntijaOd1300Kubika'.




SAŽETAK:

Glede sigurnosti u pristupu mreži preko modema, korisno je koristiti modeme koji mogu uputiti povratni poziv korisniku kako bi se provjerio njegov identitet. Osim toga prilikom ostvarivanja s B.B.S. ili INTERNET poslužiteljem korisnik se mora prijaviti i upisati svoju zaporku (ne za javne mreže). Stoga zaporku ne treba svakome otkriti jer su tada moguće zlouporabe na štetu neobazrivog korisnika, tim više ako se plaća pretplata i vrijeme korištenja resursa poslužitelja.

Svaki modem, bilo vanjski ili ugrađeni, ima sučelje s LINE i PHONE priključcima. Povezuje se s PTT centralom prema narednoj slici:

 Povezivanje telefona s PTT priključkom preko modema
Slika 3.6.22 Shema povezivanja modema za PTT priključak.

Modem je prvi prema PTT priključku i ako je kvalitetno izrađen njegovi elektronički sklopovi ISKLJUČITI će 'phone' priključak u momentu uspostavljanja komunikacije. Sučelje modem-a prema računalu biti će sabirnica računala (ugrađeni modem) ili RS 232c serijski kanal (vanjski modem). Komunikacijski kable za spajanje modema za PTT utičnicu i telefon koristi konektor tipa RJ11 s 4 ili 6 mjesta za pinove, a za komunikaciju se koriste svega dva. Uobičajeno se uzima četvero žilni kabel i RJ11 4 / 6 konektor, što znači da su od 6 mogućih mjesta na konektoru 4 aktivna. Razvoj Interneta, kao globalne svjetske mreže s vrlo šarolikim uslugama, uvelike potiče razvoj ostalih vrsta komunikacija, kao ISDN i ADSL, te se vrlo brzo može se očekivati sve manji udio modemske komunikacije. Iako modem gubi trku s naprednim tehnologijama, ima mjesta gdje njegova uporaba zadovoljava. Na primjer, povezivanje trgovina s računovodstvom glede razmjene podataka o prometu; kratka, dovoljno brza i učinkovita komunikacija.

Danas se, uz PTT broj telefon i fax-uređaja, sve češće na oglasnim stranicama novina i TV reklamama nalazi WWW adresa oglašivača kao i E-mail adresa elektroničke pošte na koju su mogu poslati željeni upiti i pronaći potrebiti odgovori. Internet i njegove usluge nezaustavljivo prodiru, ali je neželjeni nusprodukt zlouporaba, te je sigurnosti i vjerodostojnosti podataka sve više upitna.

 Natrag
 Tražila
 Dalje

 Početak
 KAZALO  Informatička abeceda
 
Citiranje ove stranice:
Radić, Drago. " Informatička abeceda " Split-Hrvatska.
{Datum pristupa}. <http://www.informatika.buzdo.com/>.
Copyright © by Drago Radić. Sva prava pridržana. | Odgovornost