Mrežni sustav NETWARE

 Natrag  PC mreža  Dalje


Mrežni sustav NETWARE firme Novell svojevremeno je bio jedan od najučinkovitijih sustava za povezivanje PC računala. Mrežna svojstva današnjih operativnih sustava potpuno su ga istisnula ali je koncepcija Client-Server (korisnik-poslužitelj) arhitekture i dalje više nego prisutna. Poslužitelji obavljaju sve složenije zadaće u odnosu na zadaće koje su nekad imali. Kako svako PC računalo uz današnje operativne sustave (kao Windows 7 ili neki Linux) ima poslužiteljske mogućnosti izravna razmjena datoteka ili davanje usluga ispisa moguće je i bez namjenskog poslužitelja.

Kako se još ponegdje nađe lokalna mreža koju ovaj sustav opslužuje, osobito u računovodstvenim servisima, nije ga na odmet analizirati, osobito radi njegove koncepcije rada na načelima korisnik-poslužitelj. Glede sigurnosti sustava za korisnika se na poslužitelju može odrediti:

što NetWare čini sveobuhvatnim sustavom glede sigurnosti. Nadglednik mreže dužan je o svemu tome voditi brigu. Naravno, administrirati se može i pristup pojedinim mrežnim resursima.

NetWare mrežni sustav konfigurira se u više odvojenih cjelina. Cjelokupni diskovni resursi sastoje se od dva osnovna dijela i to:

1.) SYS particija - sustavna particija s pripadnim imenicima
                  - system (programska potpora poslužitelja
                    dostupna samo nadgledniku)
                  - login (prijava i aktiviranja korisnika)
                  - public (zajedničke mrežne aplikacije)
                  - mail (imenik unutar kojeg svaki korisnik
                    prima poštu u svom vlastitom podimeniku
                    u kojem može kreirati vlastite imenike)
                  - ostali imenici (prema potrebi korisnika)

2.) Ostalo - particije u koju se mogu instalirati drugi 
             programi koje će koristiti jedan korisnik
             ili više njih.

Kreiranje novih particija imenika može obaviti samo administrator sustava, i dati prava korisniku da sam u 'svom' imeniku može kreirati naredne grane stabla imenika prema nahođenju.

Ako jedan korisnik radi na radnoj postaji i prepusti rad drugome, prijava drugogo korisnika vlastitom lozinkom automatski znači odjavu prethodnog korisnika na toj postaji. Isti korisnik može se prijaviti na više postaja. U osnovi broj aktivnih korisnika na mreži je manji ili jednak broju postaja koje mreža podržava, a sam popis autoriziranih korisnika mreže nije ograničen. Dakle, broj korisnika koji se može prijaviti na mrežni sustav nije ograničen s brojem radnih postaja (5, 10 ...) za koji je mreža dimenzionirana (kupljena).

Naravno, ako više osoba pozna postupak prijave jednog od korisnika mogu zlorabiti mrežne resurse. Stoga je omogućeno svakom korisniku da sam može mijenjati zaporku s kojom se prijavljuje na sustav.

Jedan korisnik može se prijaviti s više radnih postaja i sa svake obavljati drugu zadaću. Ako se odjavi s jedne radne postaje na drugima će nadalje ostati prijavljen.

Arhitektura Novell NetWare mrežnog sustava prikazana je na slijedećoj slici:

 NetWare mrežna arhitektura  
Slika 3.6.15 Arhitektura NetWare mrežnog sustava.    

Zadaće pojedinih dijelova je:

Dakle, glede uspostavljanja mrežne komunikacije u računalo mreže potrebito je učitati i izvršiti u radnoj memoriji računala programsku potporu prema slijedećem redoslijedu:

 Zadaće u mreži
Tablica 3.6.16 Radnje uspostavljanja mrežne komunikacije.

Tablica predstavlja opće načelo uspostavljanja komunikacije, te stoga nisu opisani parametri koji bi pojedine korake pratili, kao ni osobitosti u slučaju priključivanja različitih mrežnih resursa. Najinteresantniji dio Netware mrežnog sustava je što se za svaku radnu postaju na poslužitelju može čuvati njena slika (image), cijeli operativni sustava radne postaje sa svom potrebnom programskom potporom, koja se po uključivanju radne postaje kopira u njenu radnu memoriju. Diskovni i optički uređaj nisu potrebni (diskless). Za tu svrhu mrežna kartica mora imati dodatni čip (BootPROM) koji omogućava inicijalnu vezu s poslužiteljem i na osnovu adrese upisane u EPROM mrežne kartice (IPX adresa) omogućava preuzimanje pripadne slike operativnog sustava s poslužitelja i njegovo učitavanje u radnu memoriju postaje. Slika operativnog sustava može se izraditi na osnovu DOS ili Windows 9X operativnog sustava. Novell-NetWare korisničku potporu na korisnikovom računalu podržava i operativni sustav Windows XP (Client service for NetWare). Ovakvo rješenje vrlo je prihvatljivo za jedan računovodstveni servis ili omanju trgovinu.

Raznolikost OS i sklopovske osnove računala otežavaju usklađivanje različitih računalnih platformi u zajednički rad u mreži. Povezivanje istorodnih sustava pojednostavnjuje izradu mrežne potpore i programske potpore koja će se koristiti. No, proizvođači mreže opreme uspješno omogućavaju usklađeni rada različitih sustava u mrežnom okruženju koristeći se za tu svrhu specijalno dizajniranim sklopovima i programskom potporom glede ostvarivanja uspješne međuveze između njih. Ustanovljavanje referentnog OSI modela računala od strane ISO u velikoj mjeri olakšava različitim proizvođačima računalne i mrežne opreme ostvarivanje međusobne kompatibilnosti u radu.




SAŽETAK:

Najraširenija koncepcija mrežnog sustava danas je na načelu korisnik-poslužitelj, mnoštvo korisničkih radnih postaja povezano s jednim ili više poslužitelja. Mrežno sučelje prema poslužitelju mora da postoji na svakoj radnoj postaji, tvori ljusku oko OS-a postaje, i odgovorno je za svako presretanje komandi i naredbi DOS-a koje upućuje aplikacijski program.

Sklopovska oprema mreže može se općenito podijeliti u tri skupine:

              1. Poslužitelj/host (računalo, UPS)
              2. Radne postaje (računalo, monitor i tipkovnica)
              3. Ostala oprema (pisači, crtač, CD-ROM, streamer,
                 modemi, mrežne kartice i drugo)

Poslužitelj će se najčešće realizirati kao jedno vrlo kvalitetno računalo, imati će bolje i moćnije diskovne i memorijske resurse od radnih postaja, te će koristiti RAID glede sigurnosti očuvanja podataka i UPS kako bi se osigurao neprekidni dotok energije. Resursi radne postaje moraju zadovoljiti zadaćama za koje je namijenjena. Računalo sekretarice i projektanta ne može biti sličnih osobina niti po programskoj potpori niti po sklopovlju.

Najjednostavnija i najjeftinija konfiguracija mreže bila bi između istovrsnih računala (OS) izravnim povezivanjem njihovih MREŽNIH KARTICA prijenosnim vodom u topologiji sabirnice u Peer-to-Peer (P2P) organizaciji, a jedno od računala može se organizirati kao datotečni poslužitelj ostalima i po potrebi može raditi kao radna postaja. Vrlo stabilna mreža prema navedenim načelima može se ostvariti operativnim sustavom Windows XP koji ima implementiranu mrežnu potporu za ovaj tip mreže.

Mrežna kartica je osnovni fizički elektronički sklop nuždan za ostvarenje komunikacije i pripada najnižem sloju OSI modela. No slabost dizajna u topologiji sabirnice je što neispravna kartica može poremetiti rad cjelokupne mreže. Zvjezdaste konfiguracije s uporabom HUB-a su u tom smislu otpornije. Sofisticirani HUB-ovi imaju mogućnost isključivanja neispravne mrežne kartice iz sustava mreže te promjenu i kontrolu parametara pomoću programske potpore, ali takvo rješenje je znatno skuplje pogotovo za mrežu s nekoliko korisnika. Na sreću pouzdanost elektronike u dovoljnoj mjeri zadovoljava da se mogu prihvatiti i jednostavnija i jeftinija rješenja. Po načinu rada glede raspodijele prometa HUB spada u L1 uređaje po OSI modelu.

Razvoj tehnologije i pad cijena na tržištu posljednjih godina omogućavaju dizajn današnjih mreža s preklopnicima (switch-evima) što značajno pridonosi učinkovitoj distribuciji mrežnog prometa. Osim toga moderni preklopnici imaju sve više elemenata sigurnosti i višenamjenske mogućnosti i znatno su brži u obradi i prijenosu podataka u odnosu na uređaje od prije nekoliko godina. Stoga je moguća i govorna telefonija (IP telefonija) kao jedan od podržanih vidova komunikacije. Osim navedenog dizajniraju se da mogu raspoređivati promete na L2, ili L3 sloju OSI modela, već prema mjestu i ulozi u mreži. Naravno L3 modeli su skuplji.

 Natrag
 Tražila
 Dalje

 Početak
 KAZALO  Informatička abeceda
 
Citiranje ove stranice:
Radić, Drago. " Informatička abeceda " Split-Hrvatska.
{Datum pristupa}. <http://www.informatika.buzdo.com/>.
Copyright © by Drago Radić. Sva prava pridržana. | Odgovornost