Alati za programiranje (izradu programske potpore)

Osobine pojedinih navedenih jezičkih procesora su:

ASEMBLER - Simbolički jezik sklopovlja koji svaku svoju
           instrukciju prevodi računalu u jedan broj,
           binarnu instrukciju procesoru. Vrlo je brz u
           izvršavanju ali je kreiranje programa mukotrpno.
           S njim će se izraditi jezgro operativnog sustava.

C - Programski jezik proizašao iz razvoja UNIX operativnog
    sustava. Odlikuje se instrukcijama koje omogućavaju
    dobar nadzor nad radom sklopovlja računala. Stoga je
    vrlo pogodan za izradu programske potpore operativnih
    sustava. Daje prilično brz izvršni kod. Pogodan je za
    objektno programiranje.

FORTRAN - Jezik nastao za potrebe znanstveno-tehničkih sredina.
          Naziv je dobio od riječi FORmula TRANslation,
          prevoditelj formula. Program se kreira sa skupom
          jednostavnih instrukcija prilagođenih matematici.
          Ima veliku točnost pri računskim operacijama.

COBOL - Jezik nastao za potrebe u komercijalnim poslovima,
        kao računovodstvo, prodaja i slično. Naziv je
        kratica od engleskog pojma COmmon Business Oriented
        Language. Koristi se u moćnijim i starijim sustavima.

PASCAL - Jezik opće namijene. Nazvan je po čuvenom francuskom
         matematičaru iz 17 stoljeća, izumitelju jednog od
         prvih mehaničkih strojeva za računanje. Posebno je
         pogodan za strukturirano programiranje.

ADA - Programski jezik nazvan po matematičarki iz 19 stoljeća.
      Razvijen je po nalogu američkog ministarstva obrane kao
      univerzalni programski jezik za primjenu na svim
      računalnim sustavima koje koriste. Spada u strukturne
      jezike i jezik realnog vremena, što je vrlo pogodno za
      upravljanje sustavima za vođenje.

CLIPPER - Programski jezik dizajniran za obradu baza podataka.
          Primjeren je manjim računalnim sustavima kao PC.

BASIC - Jezik opće namijene vrlo pogodan za učenje. Spada u
        interpretere, a postoje verzije koje imaju dograđen i
        prevoditelj. Naziv je akronim od : Beginners All
        purpose Symbolic Instruction Code.
        Raznolike verzije implementirane su gotovo na svim
        računalnim sustavima. Najviše se u naobrazbi rabi
        verzija Microsoft BASIC-a.

VBASIC - Programski jezik firme Microsoft s grafički orijentiranim
         sučeljem s objektno orijentiranom filozofijom i podosta
         gotovih rješenja koja omogućavaju brzo programiranje u Windows
         grafičkom okruženju. Osnova mu je BASIC.

DELPHI - Programski jezik firme Borland utemeljen na Pascal-u
         zamišljen za brzu izradu programske potpore (RAD - 
         Rapid Application Development) s mnoštvom alata koji služe
         kao ispomoć u oblikovanju grafički orijentiranog sučelja.
         Vrlo je pogodan za izradu složene programske potpore.

JAVA - Objektno orijentirani programski jezik sličan C-u,
       ali pojednostavljen glede smanjivanja broja grešaka tijekom izrade
       programske potpore. Također je prilagođen uporabi u WWW sučelju
       što ga programerima današnjice čini jako prihvatljivim. Java kod
       izvršava se gotovo na svim platformama jer je za većinu njih razvijen
       i kompajler i interpreter. Izvorno je razvijen u firmi Sun Microsystems.

Jednom izrađen i testiran program zauzeti će svoje mjesto negdje na tvrdom disku. U skupu s drugim programima, a glede rješavanja postavljene zadaće, dio je PROGRAMSKE POTPORE (SOFTWARE) računalnog sustava. Kada se program ili programska potpora nizom TESTIRANJA tijekom izrade i pokusnog korištenja verificira, odnosno ustanovi da nema grešaka i nesuvislih rezultata, pristupa se izradi DOKUMENTACIJE koja će obuhvatiti ispisani niz instrukcija izvornog koda (listing) i njegov opis, opisani tijek njegova razvoja, moguća daljnja poboljšanja, moguće probleme i rješenja, potrebite računalne resurse i uputu za instaliranje u sustav i korištenje.

Programiranje je dakle, PROCES priprave, razrade i pisanja programa u cilju rješavanja zadaće uz pomoć DRS kao dio RAZVOJA PROGRAMSKE POTPORE koji se odvija po slijedećim etapama:

1.) POSTAVLJANJE ZADATKA - uočavanje problema
            i odabir načina njegovog rješavanja.
2.) IZRADA FIZIKALNOG MODELA - precizan opis i formulacija
            problema; ulazni podaci, izlazni podaci, granice,
            međusobna povezanost podataka i slično.
3.) IZRADA MATEMATIČKOG MODELA - razmatranje logičkog procesa
            i njegovo predočavanje matematičkim izrazima;
            ulazne i izlazne varijable, konstante i 
            njihova funkcijska ovisnost.
            Ove tri faze čine ALGORITAM rješavanja zadaće.
4.) IZRADA DIJAGRAMA TIJEKA - grafički prikaz izvršavanja prethodno
            detaljno opisanih podataka, njihovih međusobnih odnosa
            te radnji i procesa s njima (ALGORITMA), a koji
            u suštini predstavlja proceduru izvođenja programa.
5.) PISANJE I UNOS PROGRAMA - temeljem odabira jezičkog procesora
            pomoću editor-a upisuju se instrukcije procesora
            prema definiranom dijagramu toka (izvorni kod).
            Potom se od toga izrađuje izvršiva datoteka
            (binarni kod) i pripadni joj dijelovi.
            Rezultat je željena programska potpora.
6.) TESTIRANJE PROGRAMA - ispravka mogućih grešaka u izvornom kodu
            ili u algoritmu, te ponovna izrada programske potpore.
            Postupak se ponavlja dok se ne otklone sve greške.
            Uobičajeno ponešto promakne te se naknadno izrađuju
            'zakrpe', ako je potrebno.
7.) IZRADA DOKUMENTACIJE - pisanje potrebitih uputa za instalaciju
            programske potpore u DRS i njeno korištenje.

Navedene faze razvoja samo su jedan od primjera kako pristupiti rješavanju postavljene zadaće. Pojedine programerske kuće i razvojni timovi imati će svoje viđenje razvojnih faza izrade programske potpore. Ali ako se prihvati bilo koja od njih mora se dosljedno provoditi jer će se jedino tako izbjeći mnoštvo grešaka i lutanje u izradi programske potpore.