Jezički procesori (alati za programiranje)

Osobine pojedinih navedenih jezičkih procesora su:

  ASEMBLER - simbolički jezik sklopovlja koji svaku svoju
             instrukciju prevodi računalu u jedan broj,
             binarnu instrukciju procesoru. Vrlo je brz u
             izvršavanju ali je kreiranje programa mukotrpno.
             S njim će se izraditi jezgro operativnog sustava.
 
  C - programski jezik proizašao iz razvoja UNIX operativnog
      sustava. Odlikuje se instrukcijama koje omogućavaju
      dobar nadzor nad radom sklopovlja računala. Stoga je
      vrlo pogodan za izradu programske potpore operativnih
      sustava. Daje prilično brz izvršni kod. Pogodan je za
      objektno programiranje.
 
  FORTRAN - jezik nastao za potrebe znanstveno-tehničkih sredina.
            Naziv je dobio od riječi FORmula TRANslation,
            prevoditelj formula. Program se kreira sa skupom
            jednostavnih instrukcija prilagođenih matematici.
            Ima veliku točnost pri računskim operacijama.
 
  COBOL - jezik nastao za potrebe u komercijalnim poslovima,
          kao računovodstvo, prodaja i slično. Naziv je
          kratica od engleskog pojma COmmon Business Oriented
          Language. Koristi se u moćnijim i starijim sustavima.
 
  PASCAL - jezik opće namijene. Nazvan je po čuvenom francuskom
           matematičaru iz 17 stoljeća, izumitelju jednog od
           prvih mehaničkih strojeva za računanje. Posebno je
           pogodan za strukturirano programiranje.
 
  ADA - programski jezik nazvan po matematičarki iz 19 stoljeća.
        Razvijen je po nalogu američkog ministarstva obrane kao
        univerzalni programski jezik za primjenu na svim
        računalnim sustavima koje koriste. Spada u strukturne
        jezike i jezik realnog vremena, što je vrlo pogodno za
        upravljanje sustavima za vođenje.
 
  CLIPPER - programski jezik dizajniran za obradu baza podataka.
            Primjeren je manjim računalnim sustavima kao PC.
 
  BASIC - jezik opće namijene vrlo pogodan za učenje. Spada u
          interpretere, a postoje verzije koje imaju dograđen i
          prevoditelj. Naziv je akronim od : Beginners All
          purpose Symbolic Instruction Code.
          Raznolike verzije implementirane su gotovo na svim
          računalnim sustavima. Najviše se u naobrazbi rabi
          verzija Microsoft BASIC-a.
 
  VBASIC - Programski jezik firme Microsoft s grafički orijentiranim
           sučeljem s objektno orijentiranom filozofijom i podosta
           gotovih rješenja koja se nude za brzo programiranje u Windows
           grafičkom okruženju. Osnova mu je BASIC.
 
  DELPHI - Programski jezik firme Borland utemeljen na Pascal-u
           zamišljen za brzu izradu programske potpore (RAD - 
           Rapid Application Development) s mnoštvom alata koji služe
           kao ispomoć u oblikovanju grafički orijentiranog sučelja.
           Vrlo je pogodan za izradu složene programske potpore.
 
  JAVA - Objektno orijentirani programski jezik sličan C-u,
         ali pojednostavljen glede smanjivanja broja grešaka tijekom izrade
         programske potpore. Također je prilagođen uporabi u WWW sučelju
         što ga programerima današnjice čini jako prihvatljivim. Java kod
         izvršava se gotovo na svim platformama jer je za većinu njih razvijen
         i kompajler i interpreter. Izvorno je razvijen u firmi Sun Microsystems.

Jednom izrađen i testiran program zauzeti će svoje mjesto negdje na tvrdom disku. U skupu s drugim programima, a glede rješavanja postavljene zadaće, dio je PROGRAMSKE POTPORE (SOFTWARE) računalnog sustava. Kada se program ili programska potpora nizom TESTIRANJA tijekom izrade i pokusnog korištenja verificira, odnosno ustanovi da nema grešaka i nesuvislih rezultata, pristupa se izradi DOKUMENTACIJE koja će obuhvatiti ispisani niz instrukcija izvornog koda (listing) i njegov opis, opisani tijek njegova razvoja, moguća daljnja poboljšanja, moguće probleme i rješenja, potrebite računalne resurse i uputu za instaliranje u sustav i korištenje.

Programiranje je dakle, PROCES priprave, razrade i pisanja programa u cilju rješavanja zadaće uz pomoć DRS kao dio RAZVOJA PROGRAMSKE POTPORE koji se odvija po slijedećim etapama:

  1.) POSTAVLJANJE ZADATKA - uočavanje problema i odabir načina
                             rješavanja.
  2.) IZRADA FIZIKALNOG MODELA - precizan opis i formulacija
            problema; ulazni podaci, izlazni podaci, granice,
            međusobna povezanost podataka i slično.
  3.) IZRADA MATEMATIČKOG MODELA - razmatranje logičkog procesa
                  i njegovo predočavanje matematičkim izrazima;
                  ulazne i izlazne varijable, konstante i 
                  njihova funkcijska ovisnost.
            Ove tri faze čine ALGORITAM rješavanja zadaće.
  4.) IZRADA DIJAGRAMA TIJEKA - grafički prikaz izvršavanja prethodno
                  detaljno opisanih podataka, njihovih međusobnih odnosa
                  te radnji i procesa s njima (ALGORITMA), a koji
                  u suštini predstavlja proceduru izvođenja programa.
  5.) PISANJE I UNOS PROGRAMA - temeljem odabira jezičkog procesora
                     pomoću editor-a upisuju se instrukcije procesora
                     prema definiranom dijagramu toka (izvorni kod).
                     Potom se od toga izrađuje izvršiva datoteka
                     (binarni kod) i pripadni joj dijelovi.
                     Rezultat je željena programska potpora.
  6.) TESTIRANJE PROGRAMA - ispravka mogućih grešaka u izvornom kodu
               ili u algoritmu, te ponovna izrada programske potpore.
               Postupak se ponavlja dok se ne otklone sve greške.
               Uobičajeno ponešto promakne te se naknadno izrađuju
               'zakrpe', ako je potrebno.
  7.) IZRADA DOKUMENTACIJE - pisanje potrebitih uputa za instalaciju
                         programske potpore u DRS i njeno korištenje.

Navedene faze razvoja samo su jedan od primjera kako pristupiti rješavanju postavljene zadaće. Pojedine programerske kuće i razvojni timovi imati će svoje viđenje razvojnih faza izrade programske potpore. Ali ako se prihvati bilo koja od njih mora se dosljedno provoditi jer će se jedino tako izbjeći mnoštvo grešaka i lutanje u izradi programske potpore.