| 1. Osnove | | | 2. Elementi DRS | | | 3. DRS | | | 4. Windows | | | 5. Unix | | | 6. Programiranje | | | 7. Informatika u praksi | | | 8. Rječnik | | | 9. Prilozi | | | 10. Literatura | | | 11. Spone | | | 12. Indeks |
2.3. RAČUNALNA ARITMETIKA |
| 2.3.1. Binarna aritmetika | | | 2.3.2. II komplement |
Bez obzira u kojem će se brojevnom sustavu prikazivati i unositi podaci u digitalno računalo i kakvi će se elektronički sklopovi za to primijeniti, sve radnje u računalu odvijaju se u binarnom brojevnom sustavu iz već navedenih razloga. U suštini nema razlike u postupku izvođenja aritmetičkih operacija u binarnom i dekadnom brojevnom sustavu (ili nekom drugom), jer sva pravila koja vrijede kod osnovnih aritmetičkih operacija u dekadnom brojevnom sustavu vrijede i za binarni brojevni sustav.
Računske operacije s binarnim brojevima jednostavne su, samo treba poštivati matematička pravila, kao na primjer:
|
Binarni račun 1 + 1 = 10 treba shvatiti kao kad se kod dekadnog sustava ispunjava desetica (osnova), na primjer 5 + 5 = 10; pet više pet jednako nula, jedan dalje. Binarni račun 11 + 1 = 100 analogan je dekadnom primjeru 45 + 55 = 100.
Primjer I
Pretvaranje dekadnih brojeva 15 i 5 u binarne i osnovne računske operacije s njima:
|
Analogno zadanom slijedi:
|
a.) zbrajanje:
|
b.) oduzimanje:
|
c.) množenje:
|
d.) dijeljenje:
|
Računalo operacije množenja i dijeljenja svodi na uzastopna zbrajanja i oduzimanja, a raznim metodama može se oduzimanje svesti na zbrajanje, što uvelike pojednostavnjuje aritmetičke elektroničke sklopove. Naravno, postupak je duži, ali je bez značaja za korisnika zbog fascinantne brzine s kojom računalo računa.